– Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u petak je u e-savjetovanje uputilo Prijedlog protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, a ministrica Nada Murganić tim je povodom istaknula kako je riječ o operativnom dokumentu koji točno precizira postupanja u konkretnim slučajevima nasilja u obitelji sa ciljem njegova efikasnijeg sprječavanja, prensoi Hina.

“Cilj je i svrha protokola da budemo efikasniji u sprječavanju takvog negativnog fenomena, a odnosi se na obveze državnih tijela – zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije. Uvedene su i obveze o postupanju u novoosnovanim službama – službi za pomoć žrtvama i svjedocima te probacijskoj službi”, rekla je Murganić novinarima ispred zgrade Ministarstva.

Ministrica je istaknula da značajnu ulogu u sprječavanju i borbi protiv nasilja i zaštiti žrtava imaju organizacije civilnoga društva i mediji pa su i oni uključeni i predviđeni u Protokolu s određenim zadacima.

Protokol se temelji na nacionalnom zakonodavstvu, donesen je sukladno obvezama iz Nacionalne strategije o zaštiti od nasilja u obitelji te usklađivanja s odredbama i mehanizmima iz Istanbulske konvencije, a očekuje se da bi, nakon provedene javne rasprave, završna verzija trebala biti prihvaćena na Vladi u prvoj polovini godine.

Novina je, kaže Murganić, da se inzistira na ranom prepoznavanju rizika, žurnim intervencijama, istovremenim i pravovremenim međuresornim aktivnostima i redovnom sastajanju županijskih timova koji će svaka dva mjeseca pratiti postupke rada tijela koja su predviđena Protokolom.

“Izuzetno je važna senzibilizacija cijele javnosti, svih segmenata društva o netoleranciji prema svim oblicima nasilja, proaktivni pristup – da se ne čeka da se nasilje dogodi, već da se reagira kod bilo kakve sumnje na nasilje, odnosno kad imamo saznanja da postoji nasilje”, istaknula je.

Sumnja u nasilje obvezujuća za zdravstvene djelatnike, patronažne sestre i pedijatre

Naglašava kako je ta sumnja u nasilje posebno obvezujuća za zdravstvene djelatnike, patronažne sestre i pedijatre jer oni mogu vidjeti da postoje nekakvi znaci zanemarivanja, koji mogu ukazivati na nekakve teže oblike zlostavljanja.

Protokolom se jača potpora žrtvama da prijavljuju nasilje i “vjera u sustav”. “Sustav ima svojih poroznosti, ali ima ne samo obvezu nego i snagu da zaštiti svakog našeg građanina, odnosno svaku žrtvu od nasilja”, poručila je Murganić.

Ističe se važnost prevencije, a ministrica naglašava odgajanje najmlađih članova društva u borbi protiv stereotipnih načina ponašanja koji dovode do diskriminacije i nasilničkog ponašanja kao najtežeg oblika diskriminacije.

Naglašava i važnu ulogu medija koji senzibiliziraju javnost o borbi protiv nasilja kroz različite edukativne i informativne sadržaje te također imaju mogućnost osvješćivati i educirati kompletnu naciju.

“U suradnji s medijima jako je važan način kako se o nasilju izvještava s pozicije žrtve – da ih se dodatno ne traumatizira i da se djeca ne izlažu dodatno nekakvim teškim pritiscima, odnosno dodatnim traumama”, dodala je.

Ministrica se također referirala na činjenicu da u šest županija još uvijek ne postoje “sigurne kuće” za žrtve nasilja i najavu premijera Andreja Plenkovića da će i u njima biti otvorene.

Prema normativima Istanbulske konvencije, navela je, Hrvatska bi trebala imati oko 980 mjesta u skloništima, a trenutačno ih ima 500 do 600. “No, zajedno s dodatnih šest skloništa predviđamo da ćemo se postupno približiti tom idelanom normativu”, rekla je.