Pučka pravobraniteljica navodi da je njezin Ured lani zaprimio 13 posto više predmeta u odnosu na 2014. te čak 80 posto njih više nego 2012. Građani su se najviše žalili na rad pravosuđa, pri čemu se najveći dio njih odnosio na nezadovoljstvo sudskim odlukama i dugotrajnošću sudskih postupaka. Nepovjerenje građana i dalje je prisutno u gotovo svim područjima, zbog čega su se obraćali Uredu pučke pravobraniteljice s osjećajem nejednakosti pred zakonom.

Sve veći problemi najranjivijih skupina

Vidović upozorava kako dugogodišnje loše gospodarsko stanje u zemlji dodatno produbljuje poteškoće s kojima se suočavaju najranjivije skupine društva. “Uvođenje zajamčene minimalne naknade nije pokazalo adekvatne rezultate u poboljšanju socijalnog statusa radno nesposobnih i nezaposlenih osoba, kao ni samohranih roditelja ili jednoroditeljskih obitelji”, stoji u izvješću.

Naglašava da velik broj starijih osoba i dalje živi u neprihvatljivim uvjetima, ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe i nemaju adekvatnu skrb i njegu. Uz to, često su žrtve diskriminacije, a izostavljeni su iz planova rješavanja problema socijalnog stanovanja.

Najčešće pritužbe na diskriminaciju vezane su uz rad i zapošljavanja, jer su radnici u strahu od gubitka posla dok ga nezaposleni teško pronalaze. Također, branitelji su se žalili da sustav podrške nije prilagođen njihovim stvarnim potrebama pa ga je nužno učiniti efikasnijim. Uz to, upozoravali su da ih društvo tretira kao teret, a podaci koje je prikupio Ured pučke pravobraniteljice pokazali su da raste njihov broj među beskućnicima, gdje ima i sve više mladih i žena.

Diskriminacija srpske i romske manjine

Napominjući da je u blagom porastu broj pritužbi na diskriminaciju, Vidović upozorava kako su i dalje prisutne predrasude, stereotipi i netrpeljivost prema manjinama. Svaka četvrta pritužba na diskriminaciju koju je zaprimio Ured bila je na osnovu rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla, pri čemu su posebno bile ugrožene srpska i romska nacionalna manjina.

“Ovi podaci, uz nedovoljno razvijenu sudsku praksu, primjetno zaoštravanje retorike u javnom prostoru tijekom izborne, 2015. godine, i netrpeljivosti izražavane uslijed izbjegličke krize, ukazuju na potrebu redovitog i dosljednijeg korištenja ovlasti koje djelatnicima policijskog i pravosudnog sustava stoje na raspolaganju, u sprječavanju i sankcioniranju govora mržnje i zločina iz mržnje”, poručuje pučka pravobraniteljica.

U porastu su i pritužbe na diskriminaciju na osnovu dobi, kako starijih tako i mlađih, a slijede one na osnovi zdravstvenog stanja, obrazovanja, političkog uvjerenja te vjere. Vidović također podsjeća da se prošle godine u rujnu Hrvatska suočila s izbjegličkom krizom, no prolazak više od 550.000 izbjeglica nije značajnije utjecao na svakodnevni život i sigurnost naših građana.