Što je nasilje na internetu

Nasilje može poprimiti mnoge oblike i ne odnosi se samo na fizičko ozljeđivanje. Psihološko nasilje može biti jednako štetno. Može se odnositi na prisilu, klevetu, verbalne uvrede ili uznemiravanje, a događa se na internetu i izvan njega.

Češće korištenje interneta, brzo širenje mobilnih komunikacijskih tehnologija i upotreba društvenih mreža doveli su do toga da je kibernasilje nad ženama i djevojčicama sve veći globalni problem.

Uznemiravanje na internetu uključuje primanje neželjenih ili uvredljivih seksualno eksplicitnih poruka ili videa, kao i uvredljiv ili neprimjeren pokušaj udvaranja na društvenim mrežama.

Deepfake tehnologije koje oponašaju glas, lice, tijelo ili djelovanje osobe posebno su problematične. Žene su glavne mete uvjerljivih krivotvorenih sadržaja, posebno kreiranja njihovih golih slika bez pristanka.

Takvi napadi mogu imati ozbiljne dugoročne posljedice za žrtve i prouzročiti znatne štete za društvo, jer mogu odvratiti žene od aktivnog djelovanja u javnom i političkom životu.

Istraživanje Eurobarometra iz 2024. pokazuje da većina stanovnika EU-a smatra da se nasilje na internetu ne može opravdati. Otprilike tri četvrtine ispitanika izjavilo je da žene koje dijele svoje mišljenje na društvenim mrežama ne trebaju biti izložene seksističkim, ponižavajućim ili uvredljivim odgovorima.

Istraživanje Agencije EU-a za temeljna prava iz 2014. pokazalo je da je svaka deseta žena u Europskoj uniji doživjela uznemiravanje na internetu.

Nasilje na internetu nad ženama u politici

Žene su i dalje nedovoljno zastupljene na svim razinama donošenja političkih odluka u državama članicama EU-a, kao i u političkim strankama. Razlozi su kompleksni, ali jedan od njih je i nasilje nad ženama aktivnim u politici na internetu i izvan njega, zbog čega će žene dobro razmisliti o ulasku u politiku.

Političarke, novinarke i braniteljice ljudskih prava u EU-u češće su žrtve javnog zlostavljanja na internetu nego njihovi muški kolege. Napadi i zlostavljanje političarki često se događaju na internetu jer su počinitelji tada anonimni, dopiru do široke publike i nastoje ušutkati svoju metu.

Novo zakonodavstvo EU-a za sprečavanje nasilja nad ženama na internetu

Parlament je u travnju 2024. donio prva pravila EU-a o borbi protiv nasilja nad ženama. Direktivom se poziva na donošenje strožih zakona protiv nasilja na internetu, osiguravanje bolje pomoći žrtvama i bolje definiranje pristanka na spolni odnos.

Novim se pravilima utvrđuju posebne smjernice za kaznena djela počinjena na internetu, kao što su otkrivanje privatnih informacija i slanje opscenih slika. Države članice moraju prilagoditi svoje nacionalno zakonodavstvo zahtjevima najkasnije do lipnja 2027.

Direktivom se želi strože kažnjavati nasilje nad javnim osobama, novinarima i borcima za ljudska prava.

Nasilje na internetu nastoji se spriječiti i zakonodavstvom EU-a o zaštiti privatnosti. Novim Aktom o digitalnim uslugama, velike digitalne platforme u EU-u imaju obvezu ukloniti štetan sadržaj sa svojih internetskih stranica. To bi trebalo pomoći u uklanjanju intimnih ili manipuliranih slika koje se šire na internetu bez pristanka osobe.

Aktom o umjetnoj inteligenciji žele se smanjiti rizici povezani s deepfake tehnologijama. Umjetno stvorene slike, audio i video sadržaji (deepfake) moraju biti jasno označeni kao takvi.

Sigurnost na internetu kao tema Tjedna rodne ravnopravnosti 2024.

Parlament želi ukazati na problem i pronaći rješenja za sve češće uznemiravanje i nasilje na internetu. Zbog toga su “Žene u digitalnom svijetu: sigurnost i osnaživanje” glavna tema Tjedna rodne ravnopravnosti 2024.

Parlamentarni odbori, izaslanstva, klubovi zastupnika i uprava organiziraju razna događanja, a više o programu saznajte ovdje.

Kako Europski parlament promiče rodnu ravnopravnost

Europski parlament brani prava žena diljem EU-a. Njegovi napori u osiguravanju rodne ravnopravnosti na radnom mjestu, u politici i drugim područjima doveli su do donošenja mnogih važnih zakona. Nove pravno obvezujuće mjere obuhvaćaju širok raspon tema: izjednačavanje plaća, uklanjanje rodno uvjetovane diskriminacije, veću zastupljenost žena u upravnim odborima poduzeća i borbu protiv nasilja nad ženama.

• Saznajte više o borbi Parlamenta za rodnu ravnopravnost u EU-u.

Članak je u potpunosti prenesen s internetske stranice Europskog parlamenta: https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20241205STO25880/sto-je-nasilje-nad-zenama-na-internetu-i-kako-ga-sprijeciti