S obzirom da je na predanim listama bilo 41% žena dok ih je 2013. bilo tek 28%, riječ je o važnom pomaku.

– Velik broj onih koji su predlagali liste zaista se potrudio barem približno dosegnuti zadanu kvotu, ističe Aleksandra Kuratko, izborna stručnjakinja s međunarodnim iskustvom i dugogodišnja suradnica američkog NDI-ja (National Democratic Institute). Naime, gledano prema broju neadekvatnih lista u odnosu na dosegnute postotke, najviše ih je u intervalu od 30 do 39,99%. S druge strane, 107 lista (28,60%) od ukupnog broja lista s nezadovoljenom kvotom (374) imaju manje od 20% manje zastupljenog spola što predstavlja čak 4% od ukupnog broja lista za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave, prenosi Vox Feminae.

Podzastupljenog spola, međutim, nema na 15 lista (4,01%) od čega je 10 HDZ-ovih lista, 2 liste HSS-a, jedna lista Hrvatske stranke prava dr A. Starčević i dvije nezavisne liste. Na 46 lista podzastupljenog spola ima manje od 10%.

Gledano po strankama, od 374 liste bez dosegnute kvote, 155 se odnosi na HDZ i njegove partnere, nezavisne liste i liste birača – 89, HSS – 19, HNS i partnere – 12, SDP – 9, Milan Bandić 356 – 7, MOST – 4 i na ostale liste – 62. Od ukupnog broja neadekvatnih lista, gledano po strankama/koalicijama, HDZ i partneri kandidirali su više od polovine lista na kojima je manje zastupljen spol prisutan s manje od 10 i 20 posto.

Gledano geografski, veći broj neadekvatnih lista zabilježen je u dalmatinskim županijama, a te Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji,dok je u odnosu na ukupan broj prijavljenih lista u svakoj županiji, najveći postotak neadekvatnih lista zabilježen je u dalmatinskim županijama i Gradu Zagrebu.

U slučaju da sudovi prekršajnu odredbu tumače tako da se predlagatelje kažnjava za svaku listu pojedinačno u punom iznosu koji piše u Zakonu, u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova izračunali su da bi to značilo da bi predlagatelji kandidacijskih lista ukupno mogli biti kažnjeni s 9,240 milijuna kuna.

Prema podacima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova žene su značajno podzastupljene kao nositeljice kandidacijskih lista – tek ih je 15% bilo na prvom mjestu kandidacijskih lista za općinska vijeća, gradska vijeća i županijske skupštine. Njihova zastupljenost među kandidatima i kandidatkinjama za čelnike i čelnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bila je 15%, dok su gotovo dvostruko više, odnosno s 29%, zastupljene kao zamjenice čelnih ljudi.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić preporučuje da predlagatelji pri izradi lista primijene model koji preporučuju Europski parlament i Vijeće Europe: tzv. model par – nepar odnosno zip-sustav prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi suprotnog spola.