Platforma za Društveni centar Čakovec, savez udruga okupljenih oko uspostave zajedničkog prostora boravka organizacija koje djeluju na području nezavisne kulture i umjetnosti, socijalnih usluga i društvenog poduzetništva, nakon godina zagovaranja i nekoliko pokušaja oživljavanja neiskorištenih (ili nedovoljno iskorištenih) javnih prostora, napokon je stigla korak bliže cilju. U utorak, 29.siječnja, održana je početna konferencija projekta Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier kojom je najavljeno otvaranje ovog vrijednog kulturnog resursa novim sadržajima i aktivnijem angažmanu lokalne zajednice u njihovom osmišljavanju. Riječ je o suradničkom projektu Platforme i Međimurske županije koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2010., a predstavlja nastavak rada na uspostavi modela kvalitetnijeg i djelotvornijeg korištenja javnih resursa, temi kojom se čakovečka scena, na ovaj ili onaj način, bavi već gotovo dva desetljeća.

Piše: Ivana Pejić, Kulturpunkt

Javno predstavljanje projekta uključilo je stoga i izložbu Od inicijative do novih praksi zgrade Scheier, koja prikazuje kontinuirani rad Platforme za Društveni centar Čakovec u nastojanju da sedamdesetak gradskih udruga i inicijativa dobije adekvatan prostor za organizaciju svojih programa i aktivnosti. Dugotrajan zagovarački proces uspostave jedinstvenog društveno-kulturnog centra koji bi zadovoljio raznolike potrebe organizacija civilnog društva dosad nije dobio svoju realizaciju, kako zbog nedostatka političke volje, tako i zbog kroničnog nedostatka prostornih resursa. Čakovec je, naime, jedan od rijetkih hrvatskih gradova s deficitom neiskorištenih javnih prostora u vlasništvu jedinice lokalne ili regionalne samouprave, koji su mahom pretvoreni u privatne prostore komercijalne namjene. Priliku za rješavanje svog “stambenog pitanja” organizacije iz polja nezavisne kulture i umjetnosti prepoznale su u neiskorištenom prostoru bivšeg vojnog kompleksa, čestici 1729/2, oko koje su uspostavile istoimenu neformalnu inicijativu, a potom i zagovaračku Platformu.

Ipak, nakon niza aktivnosti i napora u iznalasku rješenja koje bi povezivalo različite sadržaje – od kulture i umjetnosti, sportskih aktivnosti i organizacije slobodnog vremena, do socijalnih usluga i društveno-poduzetničkih djelatnosti – projekt jedinstvenog društvenog centra se nije uspio ostvariti. Međutim, Platforma nije odustala od borbe za prostorne resurse već prelazi na ideju razvoja tzv. polilokacijskog modela, koji uključuje razvoj centra na nekoliko različitih lokacija, od kojih bi svaka zadovoljavala neku od infrastrukturnih potreba čakovečke nezavisne scene. Kao jedna od lokacija takvog dislociranog Centra prepoznata je Scheierica, zgrada visoke spomeničke vrijednosti smještena u samom centru grada, koja je do Drugog svjetskog rata bila središte kulturnog i zabavnog života grada. Iako je zadržala svoju kulturnu namjenu, u Platformi ističu kako u posljednjem desetljeću, otkada se nalazi pod vlasništvom Međimurske županije, ne postoji razrađena strategija upravljanja te je zgrada većinu vremena prostorno i programski neiskorištena.

Nakon uspješnih pregovora, u rujnu 2017. godine potpisan je Sporazum o suupravljanju zgradom Scheier za razdoblje 2018.-2020., koji “predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između organizacija javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa u odnosu na konvencionalne i tradicionalne prostore”. U tom je smislu i voditelj predstavljenog projekta Darko Ciglar naglasio njegovu važnost u daljnjem razvoju modela sudioničkog upravljanja javnim prostorima u kulturi. Prostor zgrade Scheier adaptacijom će se pretvoriti u prostor suradnje, zajedništva i novih ideja, no važan segment projekta čini i uključivanje zainteresiranih građana te aktera u kulturi i umjetnosti s ciljem pronalaska kvalitetnih programa koji bi se tamo odvijali. “Scheierica je zamišljena kao otvoreni prostor dostupan svima koji žele unaprijediti položaj nezavisne kulture i umjetnosti”, istaknuo je.

“Kroz dvadesetak različitih oblika višemjesečnih edukacija stručno će se pristupiti sudioničkom upravljanju u kulturi, istraživanjima trenutnog stanja i potreba u kulturi Međimurja, strateškom planiranju rada zgrade Scheier, ali uz to i javnim razgovorima, upitnicima i fokus grupama. Razvoj ovakvog inkluzivnog modela upravljanja zahtjeva uključivanje šire zajednice te ćemo zajedno s projektnim partnerom, Međimurskom županijom, pokušati uključiti sve zainteresirane skupine – od samih donosioca odluka, kulturnih institucija, pa do drugih nevladinih organizacija i građana Međimurja”, pojasnila je programska koordinatorica projekta Kristina Pongrac.

Ipak, zbog prostorne ograničenosti u zgradi Scheier moći će se realizirati samo dio programa i odgovoriti samo na dio mapiranih potreba organizacija civilnog društva, među kojima neke još uvijek djeluju u unajmljenim prostorima u privatnom vlasništvu. U skladu s idejom polilokacijskog društvenog centra, Platforma nastavlja sa zagovaranjem suupravljanja drugim javnim resursima, kao što su Kuća Ladislava Kralja Međimurca, Prostor (klub Centra za mlade Čakovec) i Impact Lab ACT Grupe (posljednja dva smještena u kompleksu bivše tvornice Stari hrast). Ne treba zanemariti ni činjenicu da Društveni centar u Čakovcu veliki naglasak stavlja na različite socijalne i društveno poduzetničke programe koji spajaju građanski aktivizam, odgovorno poslovanje, društvenu osviještenost i poduzetništvo što čini i potencijal za uspostavljanje određene samoodrživosti modela.

Predstavljeni projekt, kao i potpisani Sporazum o suupravljanju zgradom Scheier, ali i uključenost Društvenog centra u gradsku razvojnu strategiju, daju dovoljno razloga za zaključak da su godine zagovaranja napokon urodile djelomičnim plodom, te da je koncept sudioničkog upravljanja i uspostavljanje javno-civilnog partnerstva prepoznato kao vrijednost u upravljanju javnim resursima. Stoga možemo očekivati da puni razvoj Društvenog centra kao prostora socijalne razmjene i kulturne proizvodnje u Čakovcu tek slijedi.