Nekoliko stotina građana iz cijele Bosne i Hercegovine obilježilo je danas u Prijedoru „Dan bijelih traka“, te odalo počast za 102-oje ubijene prijedorske djece i civila prije 24 godine.

Na glavnom trgu u Prijedoru postavljena je i instalacija dječijih cipela, te iščitana imena ubijene djece tog grada, te ponovo zatraženo da se za njih izgradi spomen-obilježje.

Fikret Bačić, kojem su ubijena djeca Nermina i Nermin ispred kuće u Zecovima, ponovo je podsjetio da još nije odgovoreno na inicijativu roditelja da se ubijenoj djeci podigne spomen-obilježje, čime se ponovo nad njima vrši diskriminacija, ali krši i statut Grada Prijedora.

Obratili su se kao roditelji, kako kaže, gradskim, tako i entitetskim vlastima da ispoštuju ovaj zahtjev, jer će u suprutnom podići i tužbe.

– Nastavit ćemo pravednu borbu protiv diskiminacije i segregacije nesrpskog stanovništva ovog grada – rekao je Bačić i dodao da neće odustati od svojih zahtjeva.

I Dražana Lepir, predsjednica Udruženja građana “Oštra Nula”, u obraćanju je istakla da svi oni koji osuđuju ratne zločine i zločince ne odupiru se samo nacionalističkim ideologijama već grade i nove mostove za ljude.

– Naši životi ne smiju biti u službi ratnih profitera, kriminalne vlasti i nacionalističkih ideologija – naglasila je Lepir i dodala da su ih zabrane osnažile da četvrtu godinu obilježavaju u Prijedoru dan sjećanja na stradale.

– Nemojmo okretati glavu i biti licemjeri, jer nas se tiče – dodala je ona.

Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann je istakla da je danas takvo stanje da je teže govoriti o zločinima nego prije deset godina ili odmah nakon rata.

Ističući da se radi o zabrani memorijalizacije, navela je da su to neprihvatljive politike.

Uoči početka obilježavanja “Dana bijelih traka” u prijedorskom kafiću “Papa Joe” dogodio se incident kada Florence Hartmann konobar nije želio da posluži piće jer je oko ruke imala zavezanu bijelu traku.

Smatra da je to “očiti slučaj diskriminacije na javnom prostoru i ugostiteljskom objektu“ te je najavila da će incident prijaviti policiji.

Hartmann je dodala i da ju je jedan od zaposlenih u kafiću pitao “zašto još nije u zatvoru”.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. godine izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Tako je i počelo etničko čišćenje u Prijedoru, a nakon toga uslijedili su logori, masovne egzekucije i drugi zločini.

Preuzeto sa portala www.abrasmedia.info