U Europi se konzumira mnogo više hrane iz mora od količine koja se može uloviti u domaćim vodama. Gotovo polovina godišnje potražnje iz inozemnih je voda, od čega je više od 60 % iz zemalja u razvoju.

Prema statistici Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, svaki europski građanin prosječno godišnje konzumira 23 kg ribe. Za Hrvatsku se procjenjuje prosječna konzumacija od oko 12 kg, dok Portugal (56,8 kg), Litva (43,4 kg), Španjolska (42,4 kg), Finska (35,6 kg) i Francuska (34,6 kg) imaju najvišu stopu potrošnje u EU-u po glavi stanovnika, stoji na stranicama WWF-a.

Sedam je godina zaklada New Economics Foundation (NEF) svake godine računala razine ovisnosti EU-a i svake države članice (njih 27, bez Hrvatske zbog nedostatka podataka) o proizvodima iz ribarstva. Zemlje koje proizvode dovoljnu količinu za vlastitu potrošnju ili više od toga smatraju se samostalnima (npr. Danska, Finska, Irska). Ipak, većina zemalja ovisi o uvozu ribe kako bi održala svoju razinu potrošnje. U Europi se 13. srpnja obilježava Dan ovisnosti o ribi kojime se želi poručiti da je kontinent iscrpio sve svoje domaće zalihe ribe.

– U nepunih sedam mjeseci Europa je već potrošila količinu koja je jednaka vrijednosti vlastitih cjelokupnih godišnjih domaćih resursa ribe. U velikoj mjeri ovisimo o uvozu ribe, posebno iz zemalja u razvoju. Stoga nadležna tijela, korporacije i potrošači snose veliku odgovornost u vezi s odgovornim postupanjem s globalnim resursima proizvoda iz ribarstva. Moramo biti svjesni učinka na ljude koji žive u zemljama u razvoju a koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda, rekao je Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo iz WWF Adrije.