U WWF-u ističu kako treba zaboraviti na nekadašnje teze gdje su ljudi močvarna područja smatrali prljavima i izvorima različitih bolesti. Upravo takva razmišljanja dovela su do devastacije tih vlažnih staništa koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu.

Zemlje naše regije su među 169 država svijeta potpisnica Ramsarske konvencije koja nas obvezuje na očuvanje močvara. Tako se na Ramsarskom popisu močvara od međunarodne važnosti nalaze hrvatski parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, ribnjaci Crna Mlaka, te delta Neretve.

– Zahvaljujući dobrom upravljanju parkovima prirode, Lonjsko polje i Kopački rit močvarna su područja u kojima se može prepoznati sva njihova ljepota i vrijednost. Osim što su središta biološke raznolikosti, oni i ljudima pružaju brojne usluge: od zaštite od poplava i pročišćavanja voda, preko prirodnih resursa poput drva i ribe, do skladištenja ugljičnog dioksida i brojnih socio-ekonomskih usluga za turizam i rekreaciju. Međutim, na primjeru delte Neretve vidimo kako se zbog neodrživog korištenja močvarno stanište može dovesti do ruba opstanka. Već nekoliko godina postoji inicijativa da se i delta Neretve proglasi parkom prirode, što bi dovelo do boljeg upravljanja i oporavka tog područja – navodi Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, dodajući da bi bolje upravljanje vratilo veći broj riba i ptica na to prekrasno područje.

– Očuvana delta Neretve je potencijal za budući dobar život lokalne zajednice, koji bi trebao biti prepoznat kao mogućnost za razvoj, a ne kao prijetnja razvoju. Mandarina iz parka prirode imala bi puno veću vrijednost nego ova današnja, a lokalnim vlastima upravo je to prijetnja, jer se boje da će biti ograničeni zakonom. Istina je da bi nekih ograničenja bilo, no dobrobiti bi bile puno veće i dugoročnije – naglašava Popović Dujmović.