Riječke udruge u suradnji s Gradom u potrazi su za novim modelom upravljanja prostorima za kulturu koji bi istovremeno osigurao stabilnost, ali i neovisnu poziciju nezavisne scene.

Piše: Jelena Androić, Kulturpunkt

U Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture, u ovom je času registrirano tristotinjak aktivnih udruga koje su kao osnovnu djelatnost navele kulturu i umjetnost.

Iz Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2020. financiraju se aktivnosti 60-ak udruga koje su sredstva osigurale za 20-ak javnih programa (jednodnevnih ili višednevnih) iz domene izvedbenih umjetnosti, te 20-ak glazbenih programa koji će, kao i ovi prvi, zahtijevati izvedbeni prostor. Ovom ad hoc popisu nisu pridodana događanja koja nisu osigurala sredstva iz javnih potreba Grada Rijeke već iz drugih izvora, kao ni događanja u sklopu programa EPK jer je riječ o izvanrednoj manifestaciji na temelju čijih se 600-tinjak javnih programa ne može zaključivati o realnim potrebama udruga u kulturi za izvedbenim prostorima.

Nije teško prebrojati riječke javne prostore u kojima se događa kultura. Ako zagrabimo široko, to su dvije sportske dvorane, Dvorana Mladosti (do 4.000 ljudi) i Zamet (do 5.000 ljudi) koje se koriste za velika glazbena i druga masivna događanja. Zatim je tu “najveća koncerta dvorana u Rijeci”, Pogon kulture, s oko 600 stajaćih mjesta, Omladinski kulturni centar Palach koji prema navodima u punom kapacitetu također prima 600 osoba, Hrvatski kulturni dom na Sušaku s 520 sjedećih mjesta, Mramorna dvorana s 200 stolica i Atrij Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja koji broji 300 kvadratnih metara, dvorana Talijanskog kluba kulture (Circolo italiano di cultura) koja može ugostiti oko 250 ljudi te dvorana Filodrammatice koja ima oko 100 stajaćih i 50 sjedećih mjesta. U gradu se povremeno pojavljuju i drugi izvedbeni prostori, no većina javnih kulturnih programa u zatvorenom odvija se na nabrojenoj kvadraturi. Iz ovog pregleda izuzeti su HNK Ivana pl. Zajca na čijim daskama većina djelatnika_ca s nezavisne scene nikad neće “postavljati”, privatni Botel Marinu koji na palubi također ugošćuje koncerte, književna druženja, okrugle stolove itd., Operu Teatra Fenice koja je počela živjeti pod nekim novim uvjetima, ali ne i u potpunosti, te možda poneku nenamjerno preskočenu lokaciju.

Kad se kvadrati prebroje na ovaj način, moglo bi se doći do zaključka da Rijeka izvedbenih prostora ima dovoljno. Međutim svaki “ozbiljniji” program iz domene izvedbenih umjetnosti završit će na HKD-ovoj pozornici, a “ozbiljniji” koncert popularne glazbe u Pogonu kulture. Navedeni se prostori iznajmljuju po komercijalnim cijenama, osim u slučaju HKD-a koji je za programe financirane iz Javnih potreba besplatan, ali pod određenim uvjetima.

Pitanje odnosa izvaninstitucionalne kulture, javne uprave i prostora kulture u fokusu je projekta Žiroskop, u sklopu kojeg Savez udruga Molekula (kao savez i kao njegove pojedinačne članice) te Grad Rijeka kao osnivač Javne ustanove Hrvatski kulturni dom na Sušaku (HKD) nastoje osmisliti model civilno-javnog upravljanja Omladinskim kulturnim centrom Palach, Filodrammaticom i HKD-om koji bi trebao biti bolji od sadašnjeg. Po sadašnjem modelu, SU Molekula upravlja prostorima Filodrammatice i Palacha samostalno, organizirajući i program, dok Grad financira održavanje hladnog pogona. Prije godinu dana osnovana JU HKD na Sušaku upravlja pak zgradom HKD-a, koja osim izvedbene dvorane ima i prostore za probe na tri kata te Galeriju Kortil, a u ovom je kontekstu bitna i jer u svojoj misiji ističe da je na usluzi vaninstitucionalnoj kulturi (“Omogućiti i osnažiti produkciju i provedbu programa organizatorima vaninstitucionalne i institucionalne kulture koji svojom kvalitetom, inovativnošću i raznolikošću obogaćuju umjetničku ponudu grada i potiču kulturne potrebe građana”).

Za Žiroskop su iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva Kultura u centru – potpora javno-civilnog partnerstva u kulturi Riječani osigurali 2.05 milijuna kuna te 362 tisuće Ministarstva kulture. Osim osmišljavanja boljeg modela upravljanja prostorima nezavisne kulture, iznos je to i za niz soft, uglavnom edukacijskih aktivnosti koje potiču uključivost, solidarnost, ponovnu uporabu (reuse) odbačenih predmeta, edukaciju mladih za rad u kulturnoj produkciji i rad community internet Radija Roža, a sve navedeno iz potrebe rješavanja problema nestabilnosti korištenja prostornih resursa za sve izvaninstitucionalne aktere u kulturi. Kako se navodi na web stranici Drugog mora, svrha projekta je razvoj civilno-javnog partnerstva u upravljanju navedenim prostorima, “što uključuje razvoj modela upravljanja, uspostavljanje procedura uključivanja svih aktera u kulturi grada i povećanu participaciju građana u kulturnim aktivnostima, uključujući i njihovo programiranje”. Ishod bi trebali biti ojačani kapaciteti organizacija civilnog društva i javne uprave za sudioničko upravljanje te ojačan socijalni dijalog s posljedičnom uključenosti građana u upravljanje javnim resursima. Sve ovo trebali bi ostvariti Drugo more, udruge Filmaktiv, Ri Rock i Prostor plus koje su inače članice SU Molekula, SU Molekula kao zaseban entitet i Grad Rijeka.

Iako je procesualnost glavna karakteristika Žiroskopa, SU Molekula do ovog je časa Gradu već ponudio tri potencijalna modela upravljanja prostorima Filodrammatice i Palacha. Kako će se pak upravljati HKD-om kao prostorom istoimene javne ustanove, u detaljima će biti poznatije nakon konzultacija i radionica koje za i s HKD-om vodi Udruga za razvoj civilnog društva SMART. Dio upravljanja HKD-om koji je otvoren za promjene, a proizaći će iz navedenih radionica, odnosi se prije svega na model rada novog participativnog Vijeća građana pri HKD-u. Zamišljeno je da to bude dvočlano predstavništvo vaninstutucionalne scene u Programskom savjetu HKD-a, čija će preostala tri člana činiti dva predstavnika JU HKD i jedan osnivača, Grada Rijeke.

Kako je sada i zašto ne valja

Civilno – javno partnerstvo, kao i participativnost generalno, zahtijevaju kompleksne relacije. Svjesni su toga svi naši sugovornici, a razgovarali smo s Davorom Miškovićem, voditeljem udruge Drugo more, Lukom Rodelom, predsjednikom Saveza udruga Molekula, Ivanom Šararom, pročelnikom Odjela za kulturu Grada Rijeke i Jolandom Todorović, sadašnjom voditeljicom Galerije Kortil, a bivšom voditeljicom Službe za koordinaciju programa u HKD-u.

Sadašnji model upravljanja Filodrammaticom i Palachom koji uključuje neku razinu partnerskog odnosa nezavisne scene i Grada, rezultat je Javnog poziva iz 2013. godine kojim je Grad Rijeka tražio prijedlog kulturnih programa za Palach, Filodrammaticu i hale Marganovo u bivšoj tvornici papira Hartera. U Javnom je pozivu stajalo da bi programi trebali biti usmjereni ka predstavljanju rezultata suvremenog umjetničkog stvaralaštva te razvoju i poticanju urbane kulture. Grad Rijeka i danas na svojim stranicama pod naslovom Riječki model upravljanja objektima kulture drži tekst koji opisuje uvjete i okolnosti davanja navedenih prostora u najam. Uvodno stoji kako je potpora nezavisnoj sceni bila dio Strategije kulturnog razvitka za razdoblje 2013-2020. Željelo se, piše, da Palach, Filodrammatica i Marganovo budu novi centri nezavisne i studentske kulture koja je tada bila disperzirana. Raspisivanje poziva trebalo je “osigurati stabilne uvjete za daljnji razvoj nezavisne i studentske kulturne scene kroz povoljno korištenje atraktivnih gradskih prostora u strogom gradskom središtu”.

Palach, najdugovječnije riječko alternativno okupljalište i omladinski klub, te je 2013. odlučio napustiti tadašnji zakupac prostora, ugostitelj Alen Mance, pod čijim je vodstvom klub imao popriličnu posjećenost, ali je i funkcionirao na komercijalnim osnovama. Filodrammaticom je u to vrijeme upravljao gradski Odjel za kulturu koji ga je davao na korištenje kome je trebalo, ne radeći programsku selekciju, ali posljedično i bez velike ponude programa. Hale Marganova bile su svakako najizazovnije, budući da je riječ o prostoru bez osnovne infrastrukture, ali velikog koncertnog potencijala koji je godinama dokazivao ugošćujući festival Hartera i druga događanja. Tko je trebao uložiti u Marganovo nikad nije bilo do kraja jasno, pa se ono samo pobrinulo za svoju sudbinu tako što je postalo opasno za uporabu.

Na Javni poziv te se 2013. SU Molekula javio s prilično kompleksnim programom. Okupljao je organizacije koje su mogle ponuditi izvedbene programe (Drugo more, Kazalište Hotel Bulić, Prostor plus, Trafik), glazbene programe (Škatula, Ri rock, Diston), književne programe i izdavačke aktivnosti (Katapult, Škatula), filmske i audio-vizualne (Filmaktiv) te novomedijske i teorijske programe (Drugo more). Kako je to bio uvjet, na Javni poziv javili su se zajedno s tada novoosnovanim Studentskim kulturnim centrom. Grad (Odjel gradske uprave za kulturu) preuzeo je pak obvezu podmirivanja troškova grijanja, struje, vode i čišćenja za prostore u zgradi Filodrammatice, te grijanja za prostor Palacha, a na raspolaganje je dao i svog domara. Na ovaj način Grad Rijeka u nezavisnu riječku kulturnu scenu posredno, kroz režijske troškove i korištenje prostora bez naknade, na godišnjoj razini ulaže oko 500 tisuća kuna.

SU Molekula, Grad i SKC u Palachu su imali i četvrtog partnera – ugostitelja. Na javnom je natječaju odabrana tvrtka Kristofer d.o.o., povezana s prostorima riječke Beertije i Pogona kulture te Tvornice kulture u Zagrebu, koja je partnerom osim po kohabitaciji postala i tako što je prihod od rente Grad trebao preusmjeravati u programe Palacha, uglavnom koncerte. No stvari su tako funkcionirale prilično kratko – Kristofer se nije najbolje sljubio s prostorom i programom, prihodi u odnosu na troškove nisu zadovoljili njihova očekivanja, pa iz Palacha izlaze 2016. godine.

Cjelokupan tekst  dostupan je na portalu kulturpunk.hr.