Više je nego potrebno poboljšanje Zakona o zaštiti životinja koji nije mijenjan od 2017., pa iako je tada stupila zabrana držanja pasa na lancu, ona nije u primjeni, upozorava predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman uz Međunarodni dan zaštite životinja.
Razgovarala: Marina Bujan, Hina
“Zakon o zaštiti životinja nije mijenjan od 2017., a poboljšanje i napredak su i više nego potrebni. Zabrana držanja pasa na lancu stupila je na snagu još tada, no nespretno sročen članak nije dozvoljavao primjenu, pa su psi ostali doživotno patiti vezani”, rekao je Oman u razgovoru za Hinu.
Kaže kako je u tijeku osnivanje povjerenstva za izmjene tog Zakona, koje se osniva na inicijativu Prijatelja životinja i drugih udruga Mreže za zaštitu životinja.
Izmjenama traže potpunu zabranu držanja pasa na lancu, uvođenje tzv. pozitivne liste životinja koje se mogu držati za kućne ljubimce, zabranu držanja divljih životinja u privatnom zatočeništvu, potpunu zabranu životinja u cirkusima, uvođenje obavezne kastracije pasa i mačaka uz propisane izuzetke.
Oman ističe kako je potrebno napraviti i konkretne korake što se tiče zaštite divljih životinja kako bi se izbjegle scene poput tigra na trajektu.
Kaže kako ne treba zaboraviti i da Hrvatska uspješno sudjeluje u važnim europskim inicijativama pa je prikupljeno dovoljno potpisa za potpunu zabranu vršenja pokusa na životinjama zbog kozmetike te prodaje takve kozmetike na području cijele EU.
Naglašava kako su u tijeku dvije vrlo važne inicijative gdje i hrvatski građani mogu dati svoj doprinos.
Jedna je zabrana uzgoja životinja za krzno na području cijele EU, što bi bilo vrlo bitno nakon što su mnoge države, a među njima i Hrvatska, već napravile taj korak.
Druga inicijativa mogla bi, tvrdi Oman, pomoći milijardama životinja koje se uzgajaju i kolju zbog mesa, mlijeka i jaja s obzirom na to da se radi o potraživanju za većim ulaganjem u daljnji razvoj biljnog i kultiviranog mesa, što je jako bitno i zbog zaustavljanja klimatskih promjena.
Podsjeća kako je Hrvatski sabor donio “Strategiju niskougljičnog razvoja” u kojoj se jasno navodi nužnost promoviranja proizvodnje biljne hrane te poticanja građana na biranje biljnih prehrambenih proizvoda u cilju ublažavanja klimatskih promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja.
Životinje se mogu spasiti svaki put kada razmišljamo što ćemo kupiti za svoj sljedeći obrok i pritom budemo svjesni da za biljne obroke ne trebaju klaonice, kao i kada kupujemo odjeću i obuću birajući neživotinjske materijale.
Mogu se spasiti i svaki put kada ne odemo u zoološki vrt, već izaberemo drugi način zabave zbog kojeg neće patiti životinje, kada kupujemo vegansku kozmetiku ili kada umjesto kupnje životinja odabiremo udomljavanje psa i mačke iz skloništa”, poručuje predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Podsjeća kako je godina počela zabranom plastičnih vrećica, što će, kad u potpunosti zaživi, “barem malo pomoći životinjama u prirodi koje se u njima guše ili ih zamjenjuju za hranu i tako umiru”.
Hrvatska je, kaže Oman, iz Ukrajine prihvatila pse i mačke koji su sa svojim skrbnicima bježali od rata, a to pokazuje da za mnoge napuštanje životinja nije opcija, čak ni u iznimno kriznim situacijama.
Vjeruje da će i to potaknuti nadležne da u hrvatski Kazneni zakon uvrste napuštanje životinja “s obzirom na to da napuštanje ima sve elemente kaznenog djela”.
Veliki broj napuštenih životinja, kako kućnih tako i domaćih, ipak bi trebao biti najveći poticaj za takvu zakonsku promjenu, smatra Oman.
Poručuje kako gradovi i općine trebaju raditi na provedbi Zakona o zaštiti životinja, prvenstveno na preventivi, a to je provedba kontrole mikročipiranja pasa i financiranje kastracija za skrbničke pse i mačke. Koliko je to nužno i svrsishodno, kaže, pokazuju dobri primjeri iz prakse.
“Projekt kastracije pasa i mačaka na potresom pogođenim područjima, koji je dosegnuo brojku od više od 900 tih spasonosnih zahvata za životinje, pokazuje veliku potrebu za daljnjim djelovanjem na području cijele Hrvatske”, istaknuo je.
Kaže da svaki dan možemo učiniti mnogo za spas životinja koje su trenutačno još uvijek robovi svedeni na predmete koje masovno iskorištavamo, mučimo i ubijamo, iako možemo izabrati pravedniju sudbinu, kako za njih tako i za nas i naše zdravlje, okoliš i svjetliju budućnost cijeloga planeta.
“Naš odnos prema životinjama više nego ikada povezan je s našim opstankom”, poručuje predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman na Međunarodni dan zaštite životinja, 4. listopada.