Građani koji su zabrinuti zbog očekivanog velikog rasta cijena energenata, od prošloga su tjedna dobili mjesto na kojemu mogu dobiti savjete i informacije kako smanjiti svoje račune za grijanje, električnu energiju i vodu. Na adresi Slavka Batušića 7, u zagrebačkom naselju Špansko, udruga DOOR je u petak otvorila Centar za borbu protiv energetskog siromaštva, piše Marina Kelava za H-alter.

“Već duže vrijeme planiramo otvoriti ovakav centar. Raspravljalo se o tome da se otvaraju ovakvi centri po cijeloj Hrvatskoj pa smo mi odlučili pokrenuti pilot projekt kako bi se naša iskustva kasnije mogla aplicirati na nacionalnoj razini. Realizacija ovog projekta došla je u pravo vrijeme kada cijene energenata nezaustavljivo rastu”, kaže jedna od savjetnica u Centru Anamari Majdandžić.

Osim posljedica po stanje na računu, energetsko siromaštvo smanjuje kvalitetu života i negativno utječe na opće zdravstveno stanje energetski siromašnih građana

Već u energetski globalno ipak manje kritičnoj 2019. godini statistički podaci su pokazivali da si 6,6% stanovnika Hrvatske nije moglo priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Centar je otvoren za sve njih koji već spadaju među energetski siromašne građane, ali i svima onima koji žele poboljšati svoju energetsku učinkovitost.

„Cilj je da se korisnicima pojasni i približi što mogu učiniti da im dom bude ugodniji i da sačuvamo nešto prihoda kućanstva kako bismo ih mogli koristiti za druge stvari koje isto znače kvalitetu života, možda kvalitetniju hranu ili koji dan godišnjeg više. Kroz poboljšanje energetske učinkovitosti svakako možemo postići to da imamo manje račune za bilo koji od energenata“, ističe Majdandžić.

Radno vrijeme Centra je utorkom od 10 do 14 i četvrtkom od 14 do 18 h, a neke aktivnosti će se održavati i drugim terminima o čemu će obavještavati građane putem društvenih mreža udruge DOOR.

„Skupite račune za vodu, struju i grijanje i dođite do nas. Na temelju njih razgovarat ćemo što se može postići promjenom ponašanja ili ulaganjima, na koje se pozive za sufinanciranje možete javiti, koja vam je dokumentacija potrebna, koje vam se ulaganje najviše financijski isplati“, kaže Majdandžić.

Najčešće se koristi definicija prema kojoj je kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako mu troškovi za energiju predstavljaju više od 10 posto prihoda

Račune za energente moguće je svesti na minimalno ulaganjima u termo fasade, postavljanjem fotonaponskih sustava za električnu energiju i dizalica toplina za grijanje i hlađenje. Time kućanstva postaju i sami proizvođači energije i manje ovisni o globalnim kretanjima cijena energenata. No, takva su ulaganja za mnoge građane još uvijek teško dostupna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj te godine iznosila je 18,3 %, dok je 2018. godine iznosila 19,3 %. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine taj se udio povećava na 41,0% za 2019. godinu odnosno 42,9% u 2018. godini. Stopa materijalne deprivacije u 2019. godini iznosila je 19.6% Kućanstva na kontinentu su u većem riziku od siromaštva u odnosu na Jadransku Hrvatsku, a najrizičnije kategorije su nezaposleni i osobe starije od 65 godina. Iz ovakvih statistika jasno je zašto su brojne kuće po Hrvatskoj i dalje primjerice bez fasada i teško je očekivati da će značajni postoci građani moći ulagati u energetsku učinkovitost. No, puno se toga može napraviti i bez velikih ulaganja i to je ono na što će se u Centru građanima također skrenuti pozornost.

„Sigurno ćemo građanima napomenuti da ne ostavljaju uređaje upaljene na ‘stand by’, da gase svjetla kada nisu u prostoriju, ako imaju obiteljsku kuću da stave tepihe na pod. Svi promijene televizore, a zaborave promijeniti hladnjak star trideset godina koji vuče polovinu energije potrošene u kući. Lijepo je imati novi televizor, ali hladnjak iako još uvijek dobro hladi, može biti veliki potrošač energije i potrebno ga je zamijeniti. Potrebno je i staviti štedne žarulje, mogu se staviti brtve oko prozora ako se stolariju ne može zamijeniti. Tu su i reflektirajuće folije za radijatore koje vraćaju toplinu natrag u prostoriju i mogu smanjiti potrošnju energije za grijanje posebno tamo gdje nema fasade. To su neke male promjene koje se više baziraju na promjeni ponašanja i koje gotovo svi možemo učiniti“, savjetuje Majdandžić.

Iako se u Hrvatskoj često izjednačavaju socijalno ugroženi s energetskim siromaštvom, to ne mora biti nužno isto. Primjerice, ako osoba radi za minimalnu plaću nije u kategoriji socijalno ugrožene, ali si možda ne može priuštiti izradu fasade na kući i zimi svoj dom ne može adekvatno ugrijati. U različitim dokumentima EU-a najčešće se koristi definicija prema kojoj se kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako troškovi za energiju predstavljaju više od 10% prihoda kućanstva, ističu iz DOOR-a.

Riječ siromaštvo nosi sa sobom određenu društvenu stigmu, ali iz udruge se nadaju da to građane neće spriječiti da ih posjete.

„Bez obzira na ekonomski status mislim da nitko ne želi plaćati velike račune za energente“, kaže savjetnica u Centru za borbu protiv energetskog siromaštva Silvija Vočanec.

Osim samog savjetovanja Centar će organizirati i razne radionice koje će biti namijenjene svim građanima s temama koje su blisko povezane s energetskom učinkovitošću.

„Održavat ćemo svakako radionice čitanja računa za energente. Vjerujem da mnogi građani ni ne znaju koje sve stavke njihov račun ima. Planiramo i radionice na teme kako postati odgovoran potrošač energije. Voljeli bismo naučiti građane kako da od običnog potrošača postanu i proizvođači energije kroz postavljanje manjih fotonaponskih sustava ili dizalice topline“, kaže Vočanec.

Osim posljedica po stanje na računu, energetsko siromaštvo smanjuje kvalitetu života i negativno utječe na opće zdravstveno stanje energetski siromašnih građana. Ono ostavlja posljedice na fizičko zdravlje te utječe na razvoj respiratornih i kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih niskim temperaturama tijekom zime, visokim tijekom ljeta, vlagom i plijesni, ali ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje zbog stresa uzrokovanog nemogućnošću podmirivanja troškova energije i kontinuirane briga oko dobrobiti i kvalitete života, ističu iz DOOR-a. Utjecaj energetskog siromaštva na zdravstveno stanje ljudi, i fizičko i psihičko, bit će još jedna tema radionica koje će se održavati u Centru u suradnji sa stručnjacima.

Zagrebački Centar financiran je kroz dva projekta koja trenutno provodi udruga DOOR, PowerPoor i „Održivim poslovanjem do bolje klime“. Drugi ovakav Centar otvorit će se uskoro u Križevcima, a kroz PowerPoor projekt obavit će se i energetski pregled po 220 kućanstava u Zagrebu i Križevcima.

„Prihodi, rashodi i energetsko stanje zgrade su tri bitna faktora. Nama nedostaju ti podaci. Kada se objave natječaji za financiranje postavlja se pitanje, tko su uopće ti energetski siromašni građani i zato nam je bitno i prikupljanje podataka“, kaže Majdandžić.

Iz Centra će kroz druge projekte pokušati naći i sredstva za podjelu osnovnih energetskih paketa najugroženijima, štednih žarulja, folija za radijatore, brtvi za prozore, kako bi im se i konkretno pomoglo.

Energetsko siromaštvo u EU

Energetsko siromaštvo rastući je problem u EU i Hrvatskoj. U jeku rasta cijena energenata kao i troškova svakodnevnog života zbog inflacije možemo očekivati daljnji rast i veće posljedice energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo često se opisuje i kao „siromaštvo gorivom“ ili „energetska ranjivost“, a nastaje kada kućanstvo ima neadekvatnu razinu osnovnih energetskih usluga, kao što su: grijanje, hlađenje, rasvjeta i korištenje uređaja zbog nedostupnosti ili cjenovne nepristupačnosti energije. Zbog velikog udjela troškova za energiju u ukupnim troškovima kućanstva, energetski siromašna kućanstva obično su prisiljena smanjiti svoje rashode za zadovoljavanje ostalih potreba (npr. hranu) ili se odluče za smanjenje potrošnje energije (npr. ne griju sve prostorije, ne pale svjetlo osim u nužnim situacijama) što dovodi do opadanja kvalitete života, ističu iz DOOR-a.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je oko dvije milijarde ljudi energetski siromašno diljem svijeta, a podaci Europskog opservatorija za energetsko siromaštvo procjenjuju da je od 50 do 125 milijuna građana EU – a energetski siromašno. Za ovu zimu, procjenjuje se da je 80 milijuni Europljana ima veliki izazov s održavanjem svojih domova adekvatno toplim zbog naglog porasta cijena prirodnog plina i ostalih energenata.

Tko su energetske savjetnice u Centru?

Anamari Majdandžić zaposlena je u DOOR-u kao starija stručna suradnica. Diplomirala je na biološkom odsjeku PMF-a, smjer Znanosti o okolišu. Primarno se bavi temom energetskog siromaštva te provodi projekte iz tog područja. U Centru za borbu protiv energetskog siromaštva radit će kao energetska savjetnica.

Silvija Vočanec zaposlena je u DOOR-u na mjestu mlađe stručne suradnice. Diplomirala je naftno rudarstvo na RGN-u, smjer energetika. Osim temom energetskog siromaštva, djeluje i u području popularizacije STEM područja, prvenstveno među djecom i mladima. U Centru za borbu protiv energetskog siromaštva radit će kao energetska savjetnica i koordinatorica aktivnosti Centra.

………………………………………..

Tekst je objavljen u sklopu projekta “Ranjive na vidjelo” sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.