Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek najavila je da će prvi javni pozivi za povlačenje sredstava koje je Fond solidarnosti EU-a u iznosu od 683 milijuna eura namijenio za obnovu Zagreba biti objavljeni do kraja tjedna i odnose se na kulturnu baštinu, prenosi Hina.

Dodala je i kako će nakon toga biti objavljeni i ostali javni pozivi.

Svi prijavitelji su, napomenula je, upoznati s procedurama i pripremaju dokumentaciju tako da očekujemo kako će u sljedećim tjednima početi veliki proces radova vezan uz Fond solidarnosti.

Naglasila je kako su ta europska sredstva uplaćena u zadnjem tjednu prosinca te dodala i da su završena zajednička nacionalna pravila, koja su temelj za povlačenje sredstava i da su pripremljeni svi javni pozivi.

Tih 683 milijuna eura iz Fonda, podsjetila je, mogu se koristiti i za naknadu svih žurnih troškova – uklanjanje i zbrinjavanje te svega što je trebalo neposredno nakon potresa, kao i za sanaciju u specifičnim područjima poput obrazovanja, zdravstva, kulturne baštine, infrastrukture i ostale štete nastale na području Zagreba i dviju susjednih županija.

Osigurana sredstva iz zajma Svjetske banke

Istaknula je i kako su paralelno s ovim procesom osigurana sredstva iz zajma Svjetske banke koji se odnosi na obrazovanje i zdravstvo. U pripremi nacionalnoga plana za oporavak i otpornost jedan od naših projekata je i projekt obnove, dodala je. Smatra to jako važnim jer će jedan dio troškova što će ih imati, posebno u području obrazovanja i javnih zgrada koje nisu kulturna baština, trebati financirati iz drugih izvora.

Na pitanje vezano uz najnoviji potres, naglasila je kako su struktura troška i razmjeri šteta puno veći, jer je i potres bio deset puta veći. Obuhvat procjene šteta uključit će ne samo zgrade, stanovanje i infrastrukturu, rekla je i dodala kako će trebati analizirati i promjene koje su se dogodile u strukturi tla.

Sustavni pristup cjelovitoj obnovi

Naglasila je kako će o štetama i procjeni stručnjaka ovisiti i pristupi obnovi.

„Nažalost, prema preliminarnim podacima udio zgrada koje su teško oštećene do te mjere da će morati biti potpuno rekonstruirane ili srušene i građene ispočetka u odnosu na potres u ožujku je znatno veći“, dodala je ministrica.

Smatra kako ne bi trebalo licitirati s postocima, ali su štete višestruko veće. Povijesna središta, posebno Petrinje, ali i Siska i Gline te Hrvatske Kostajnice do te mjere su uništena da će tražiti sustavni pristup cjelovitoj obnovi, ustvrdila je.

U prijedlogu zakona, ono što je u gradu Zagrebu zadaća grada Zagreba da izradi projekt cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline, u ovim izmjenama i dopunama zakona za Sisak, Petrinju i Glinu preuzelo je Ministarstvo kulture, rekla je. Dodala je kako će to raditi u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i ostalim resorima te jedinicima mjesne samouprave.

Istaknula je kako je svima cilj da se te štete što prije popišu. Ministarstvo kulture i medija svoj dio posla je završilo prošli tjedan, napomenula je dodavši kako su uspjeli popisati sve štete te da je na terenu bilo preko 40 konzervatora. Podsjetila je i kako se procjena radi ovaj tjedan po metodologiji koju smo “uvježbali, nažalost, u travnju prošle godine”.