Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u četvrtak je, u povodu Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja, pozvala Vladu na osnivanje “Dječjih kuća”, koje su vodeći europski model zaštite prava i interesa djece žrtava seksualnog zlostavljanja.
Radi se o skandinavskom Barnahus modelu ili modelu “Dječje kuće” – interdisciplinarnom regionalnom centru za djecu žrtve, gdje se na jednom mjestu dijete može saslušati, liječnički pregledati u forenzičke svrhe, temeljito procijeniti njegove individualne potrebe, izraditi individualni plan zaštite njegove sigurnosti te mu pružiti sve potrebne terapijske usluge.
To je mjesto na kojem stručnjaci dolaze k djetetu umjesto da dijete mora odlaziti k njima na različite lokacije i svaki put iznova opisivati nasilje koje mu se dogodilo i ponovno ga proživljavati – što ga sve dodatno traumatizira, ističe pravobraniteljica za djecu.
Upravo je osiguranje djetetu prilagođenog pravosudnog postupka, kroz Barnahus model, središnja tema ovogodišnjeg obilježavanja Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, koji se obilježava 18. studenog.
Takav model zaštite djeteta žrtve nužno je što prije uspostaviti i u Hrvatskoj, poručuje Pirnat Dragičević.
Svaki novi slučaj seksualnog nasilja nanovo razotkriva slabosti u sustavu zaštite djece, naglašava pravobraniteljica ukazujući na brojne probleme.
Programi prevencije seksualnog zlostavljanja nisu jednako dostupni svoj djeci i nema kvalitetnih zakonskih rješenja za zaštitu djece od kontakta s pravomoćno osuđenim počiniteljima seksualnog nasilja, te za zaštitu od seksualnog uznemiravanja.
Potreban poseban zakon za zaštitu djece od kontakta s osobama koje ih mogu ugroziti
Sudski postupci su predugi, tretman djeteta žrtve neodgovarajući i nejednaka je dostupnost kvalitetnih programa pomoći i podrške za djecu žrtve seksualnog zlostavljanja.
Tu su i skandalozne sudske presude, senzacionalističko medijsko praćenje i narušavanje privatnosti djeteta žrtve, navodi Pirnat Dragičević.
Pozdravljajući pozitivne pomake u kaznenom zakonodavstvu Hrvatske proteklih godina, pravobraniteljica naglašava kako se cjelovita zaštita djece ne može postići samo izmjenama kaznenog zakonodavstva.
Zato se već dulje vrijeme zalaže za donošenje posebnoga zakona kojim bi se, po uzoru na druge europske države, zaštitilo djecu od kontakta s osobama koje, zbog svoje kriminalne prošlosti, mogu predstavljati ugrozu za njih.
Pirnat Dragičević pozdravlja što je Ministarstvo pravosuđa i uprave za sljedeću godinu najavilo izradu takvoga propisa. Njime bi se trebali propisati uvjete za rad i kontakt s djecom u svim područjima života djece, uključujući i ona koja dosad nisu regulirana, poput rada udruga, trgovačkih društava, kampova za djecu, igraonica, tečajeva i sličnih aktivnosti. (Hina)