Platforma 112 u nedjelju je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, ustvrdila da u Hrvatskoj postoje sustavni napadi na kritičko mišljenje i slobodu udruživanja te da je promicanje slobode izražavanja i suzbijanje njene zloupotrebe kroz govor mržnje sve teže zbog izostanka javne osude govora koji širi, potiče, promiče i opravdava mržnju.

Platforma 112, navodi kako ističe “rastuću nejednakost, isključivost, ksenofobiju i napade na sve koji se bore protiv diskriminacije za jednakost, zdrav okoliš, ženska prava i prava svih žrtava”.

“Na dan ljudskih prava moramo konstatirati da Hrvatska putuje natrag, u regresiji smo. Uloga civilnog društva u demokraciji trebala bi biti da, zajedno s medijima, čuva demokratske vrijednosti i poziva na poštivanje svih ljudskih prava. U Hrvatskoj danas, međutim, sustavno zazivanje progona neistomišljenika koji rade na zaštiti temeljnih ljudskih prava svih građana jasno doprinosi padu u iliberalnu demokraciju”, kazala je na konferenciji za novinare “Napadi na civilno društvo u Hrvatskoj” Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Teršelič: Saborska govornica iskorištava se za difamaciju neistomišljenika iz civilnog društva

Po njezinim riječima, huškačke poruke koje se posljednjih godina šalju u javnost s političkih govornica dovele su do društvene atmosfere u kojoj se normalizira isključivost.

Navela je primjer saborskog zastupnika Željka Glasnovića koji je, kazala je, nevladine udruge nazvao trojanskim konjem i predložio kaznenu prijavu za veleizdaju te zahtijeva njihov izgon iz Hrvatske.

“Pitanje je samo tko će biti odgovoran kad javno zazivanje uklanjanja ‘stranog tijela iz hrvatskog narodnog tkiva’ neki pojedinac ili grupa shvate doslovno”, poručila je Teršelič.

“Govor mržnje dobiva sve teže dimenzije i oblike. U ovo vrijeme nakon presude optuženoj haaškoj šestorki i drugima inzistiramo na počecima pregovora Hrvatske s BiH o dobrovoljnom obeštećenju. Vrlo važno je tražiti načina da se doprinese izgradnji povjerenja i obeštećenju i da se unaprijedi suradnja Hrvatske i BiH i osnuje fond koji bi išao prema individualnom obeštećenju žrtava”, naglasila je.

Vezano za sutrašnju komemoraciju Slobodanu Praljku koju organizira Hrvatski generalski zbor, Teršelič je izjavila da će okupiti “one koji su blizu razumijevanju svijeta u kojem su u središtu ratnici”.

Zbog ambivalentnih poruka predstavnika Vlade i predsjednice ne uspijevamo se maknuti iz sjene negativnog nasljeđa

“Ono što je problematično je da se baš zbog poruka kakve šalju predstavnici Vlade i predsjednica Republike, a koje su ambivalentne, ne uspijevamo maknuti iz sjene negativnog nasljeđa”, ustvrdila je  Teršelič.

Sanja Cesar iz Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) kazala je kako su slobodno odlučivanje žene o trudnoći i rađanju i rodna ravnopravnost glavna meta napada koje vode, kako je rekla, neokonzervativne, desničarske i klerikalne snage u hrvatskom društvu.

Zdravlje i dobrobit žena, smatra Cesar, ugrožava se stigmatizacijom, javnim sramoćenjem i blaćenjem aktivista i liječnika koji pružaju medicinsku skrb ženama prilikom prekida trudnoće, kao i akcijama pred bolnicama. Ocijenila je da se radi o manipulativnim  i agresivnim kampanjama koje u svoj fokus ne stavljaju žene.

Odgađanjem ratifikacije Istanbulske konvencije Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja

“Prijetnjama i napadima na organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama nastoji se oslabiti njihov utjecaj, suziti prostor djelovanja i urušiti već uspostavljene standarde ženskih ljudskih prava”, kazala je Cesar.

Drži da odgađanjem ra​t​ifikacije Konvencije Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i svojom (ne)djelovanjem Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije ustvrdila je da se tu organizaciju, osim putem medija, pritiscima putem suda namjerava spriječiti na slobodnu javnu raspravu o jednoj investiciji, pod okriljem tobožnjeg vrijeđanja prava osobnosti, a radi se, kaže, o izgradnji golf resorta na Srđu.

“Pokušava se putem jednog velikog odvjetničkog društva u Hrvatskoj – Hanžeković i partneri, jednu organizaciju civilnog društva zauvijek ušutkati da bilo kakve javne izjave daje vezano za takvu investiciju”, izjavila je Gracin, ustvrdivši da se takav primjer nikada dosad nije dogodio u Hrvatskoj.

Vlada se prema udrugama odnosi kao prema neželjenom tkivu društva

Ako se to na kraju uspije sudskim putem, smatraju da će to biti neviđeni primjer ugrožavanja slobode izražavanja u Hrvatskoj kao i udruživanja. Smatraju da je to i jedan nastavak kako se Vlada odnosi prema organizacijama civilnog društva.

“Vlada očito itekako popušta pod pritiscima raznoraznih investitora, a prema udrugama se odnosi kao prema jednom neželjenom tkivu društva”, ocijenila je Gracin. (hina)