U Zagrebu je danas počela dvodnevna konferencija o socijalnom poduzetništvu “Euclid Summit” na kojoj sudjeluju predstavnici iz 28 europskih gradova. Uz predstavnike europskih gradova, na konferenciji sudjeluju i predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, socijalnih zadruga s područja Zagreba, Razvojne agencije Zagreb, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradskog ureda za branitelje, Lokalnog partnerstva za zapošljavanje i drugih.
Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirka Jozić istaknula je kako će konferencija Zagrebu pomoći da čuje kako socijalno poduzetništvo razvijaju drugi gradovi Europe jer, kako je rekla, U Zagrebu se ne mogu pohvaliti sa socijalnim poduzetništvom i reći da su puno napravili, ali mogu reći da su “napravili neke osnovne korake”.

• Čekali smo da se usvoji Nacionalna strategija za razvoj socijalnog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. koja je usvojena prije par mjeseci te sada slijedi prilagodba zakonodavnog okvira kako bi socijalna poduzeća mogla dobiti određene beneficije ili porezne olakšice i razlikovala se od ‘normalnih’ profitnih poduzeća – istaknula je Jozić.

Rekla je kako bi socijalna poduzeća trebala imati pozitivne učinke na širu društvenu zajednicu, zapošljavati teže zapošljive osobe, a s druge strane, zajednica bi trebala prepoznati i koristiti njihove usluge i proizvode i time im omogućiti opstanak.

NAJAVA Jozić smatra da socijalna poduzeća moraju biti samoodrživa, te je najavila da će Grad Zagreb početnim kapitalom pomoći socijalnim poduzećima da startaju.

Profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan istaknuo je kako se Hrvatskoj u socijalnom poduzetništvu i socijalnoj ekonomijui pruža prilika da iskoristi iskustva drugih država, starih članica Europske unije te jako velika financijska sredstva iz fondova Europske unije.

NEVOLJA I PROBLEM Bežovan kaže da se Hrvatska sada “nalazi u nevolji i problemu” jer su svi oblici takvih aktivnosti pod izvjesnom sumnjom i ne postoje odgovarajući zakoni i poticajni porezni okvir za njihov razvoj.

Objasnio je kako u nizu pružanja socijalnih, zdravstvenih i kulturnih usluga država ima monopol, pa je bilo kakva privatna inicijativa i iz civilnog sektora, na neki način marginalizirana. Smatra da će se Hrvatska zbog toga naći pred velikim izazovima nemogućnosti korištenja jako velikih sredstava iz fondova EU.
Bežovan kaže kako su domovi za starije osobe jedan od najvećih prostora gdje djeluje socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija te da bi kroz to područje mogli zaposliti veliki broj ljudi, jer ćemo biti zapljusnuti problemom pružanja usluga starijim ljudima.

IZJEDNAČITI CIJENU Kaže da sada starije osobe smještene u državnim domovima plaćaju jako povlaštene cijene u odnosu na one koji tu uslugu plaćaju u privatnim ustanovama te da je obaveza države bila da temeljem EU direktiva izjednači cijenu smještaja u privatnim i državnim staračkim domovima.

Također, kaže Bežovan, poticaj ne može dobiti dom nego konkretan građanin temeljem prihoda i imovine. Rekao je i da stariji ljudi moraju biti pripravni dati sav svoj dohodak i značajni dio imovine ako to bude potrebno te da uslugu neće moći ostvariti na trošak države, kako to danas rade.

• Imamo danas problema da stariji ljudi za 2600 kuna žive u državnim domovima na naš račun, a svoj prihod i svoju imovinu ostavljaju svojim obiteljima, rekao je Bežovan.

Poručio je kako je potrebno otvoriti dijalog s Vladom kako bi se u tom smislu “europeizirali” i kako bi to bilo područje ozbiljnog poduzetništva. Bežovan je naveo i kako su područja socijalnog poduzetništva i dječji vrtići gdje treba otvoriti privatnu inicijativu te da na području cijele države trebaju vrijediti iste cijene.