Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD), Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Bacači Sjenki i Grad Zagreb pokrenuli su dvogodišnji projekt Centar oblikovanja svakodnevice (COS). Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Ishod dvogodišnjeg rada trebao bi biti uspostavljanje novog modela sudioničkog upravljanja u kulturi zasnovanog na modelu participativne demokracije koji za svoju polazišnu točku ima građane. Njima se ovim pristupom kroz institucije i organizacije civilnog društva omogućuje aktivan doprinos stvarnim potrebama lokalne zajednice Grada Zagreba. Poseban doprinos projekta čine i istraživanja na temu (ne)iskorištavanja javnih prostora u gradu Zagrebu za privremena kulturna i edukativna događanja koja će se provesti njihovim mapiranjem, održavanjem panela na istu temu te izradom prijedloa plana njihove aktivacije.

Jednu od programskih cjelina čini i Mreža dizajnerskog sjećanja, program kojim će se omogućiti sustavnije dokumentiranje hrvatskog dizajnerskog naslijeđa. Mreža je zamišljena kao dinamični online arhiv posvećen dizajnerskoj baštini, baziran na prijašnjim i tekućim istraživanjima povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, primijenjene umjetnosti i svakodnevnog života. Dijelom je to i narativ hrvatskog identiteta, ali i mnogo šire od toga – riječ je o isprepletenosti dizajna i lokalne kulture, ekonomije i društveno-političkih okolnosti, lekcija o odnosu prema vlastitoj prošlosti i sadašnjosti te poštivanju dosadašnjih dostignuća, uspjeha i neuspjeha dizajnera i dizajnerica. Mreža će imati i svoju fizičku ekstenziju u vidu izložbi Dizajn u gradu. Riječ je o seriji izložbi, od kojih će se prva predstaviti javnosti već u drugoj polovici 2019. godine. Svaka od izložbi obrađivat će drugu temu, a odvijat će se na više lokacija, kako u standardnim izložbenim prostorima, tako i u onim napuštenim, stimulirajući građane na šetnju i otkrivanje nekih od najzanimljivijih priča o našem dizajnerskom, umjetničkom, kulturnom i društvenom nasljeđu.

“Zajedno oblikujemo svakodnevicu” ciklus je radionica u sklopu COS-a namijenjen razičitim skupinama građana: za osnovnoškolce i srednjoškolce pripremit će se radionica na temu Design Thinking-a, poslijepodnevne AfterWork radionice namijenjene su odraslim osobama, Međugeneracijske radionice povezat će razne dobne skupine, dok će se radionice za Treću životnu dob organizirati za starije osobe. Zainteresirani se građani u projektne aktivnosti COS-a, od istraživanja do radionica, mogu prijaviti na internet stranici projekta.

Ukupna financijska vrijednost projekta je 2,351,087.66 kuna, a iznos EU potpore za projekt je 1.998.424,51 kuna (85% bespovratnih sredstava).

Partnerska udruga Bacači Sjenki upravo provodi radionicu “Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnosti” (Vitić pleše) – jednu od tri radionice za građane, karakteristične za njihov dosadašnji opus izravnog uključivanja zajednice u promišljanje svoje okoline kroz sferu umjetnosti i izvedbenih akcija. Planiranim anketama i razgovorima sa stanarima Vitićevog nebodera, kasnije okolišom zgrade Nade Dimić (Moster/Penkala) te sudioničkim izvedbenim praksama namjerava se kroz rad s građanima, ali i stručnjacima i zainteresiranim studentima, opismenjavati javnost za važnost funkcionalne pravde u oblikovanju, ali i potvrđivati da je upoznavanje prakse (oblikovne, stvaralačke, hipertekstualne, itd) izuzetno važno u svakodnevici građana za njihovo razumijevanje što znači unaprjeđenje života u urbanim aglomeracijama. Boris Bakal iz Bacača Sjenki naglasio jer kako svrha COS-a nije pokretanje i uspostavljanje nove institucije ili mreže već uspješno osmišljavanje i planiranje njezinog budućeg djelovanja kroz istraživanja dobre i loše prakse, jasnog definiranja ciljeva te građenja povjerenja među partnerima. “Jedan od ciljeva ovog projekta je pokazati i potvrditi važnost kreativne (dizajnerske, kulturne, umjetničke) vitalnosti jedne sredine za cjelokupan život i pojedinačnu kvalitetu života svih građana u toj sredini.“ – dodao je Bakal.

Na pitanje zašto je važno međuinstitucionalno umrežavanje, odgovara Koraljka Vlajo, viša kustosica i voditeljica zbirki dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt: “Ako muzeji žele ostati društveno važne institucije, ako MUO želi ostati relevantan u području dizajna, neophodno je učvrstiti veze sa stručnom publikom i širom javnošću (tj. strukovnim i civilnim udrugama). Muzeji moraju izaći iz tradicionalne sfere institucionalnog djelovanja, a intenzivna suradnja sa strukovnim udrugama i civilnim društvom omogućuje takav iskorak u osmišljavanju novih, koordiniranih aktivnosti i projekata. Ovaj projekt daje nam mogućnost istraživanja novih načina udruživanja u stvaranju platforme za provođenje zajedničkih projekata i kreiranje novih sadržaja”.

Marko Golub, voditelj Galerije HDD-a i radne skupine koja kurira Mrežu dizajnerskog sjećanja obrazložio je kako je ideja online arhiva dizajnerskog nasljeđa proizašla iz potrebe umrežavanja resursa i njihove dinamične aktivacije: “Primarna nam je želja objediniti znanja i informacije o hrvatskom dizajnu, kao i da što više takvih informacija, saznanja, priča, tekstova, razgovora, fotografija, video i audiomaterijala ne bude fragmentirano već objedinjeno na jednoj online lokaciji i dostupno za korištenje svima u svrhu istraživanja, proučavanja i spoznavanja dizajna naše prošlosti i suvremenosti. Prilikom definiranja sadržaja Mreže, a i nakon lansiranja, građani će biti pozvani da doprinesu novim informacijama, tekstovima, fotografijama, svjedočanstvima i komentarima, u širokom rasponu od stručnih saznanja do sasvim osobnih sjećanja povezanih s određenim predmetima industrijskog, grafičkog, modnog i drugih oblika dizajna, autorima, mjestima, događajima itd.”

Strukovna udruga ULUPUH utjelovljuje gotovo 70-godišnje iskustvo predstavljanja različitih umjetničkih djelovanja na području primijenjenih umjetnosti i dizajna, a time čini i važan dio povijesti te scene. “Mnogobrojno članstvo Ulupuha bavi se vrlo različitim oblicima umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i dizajna te tako može artikulirati brojne prednosti i nedostatke s istih područja. Međutim, upravo umrežavanjem svih resursa partnera (ljudskih, prostornih i intelektualnih) kroz COS, Ulupuh može unaprijediti vlastitu strukturu, ponuditi i prikupiti građu za dobrobit svih partnera i proširiti svoju djelatnost. Ovaj je projekt prilika da te pristupe usporedimo i međusobno na dopunimo saznanjima drugih partnera u projektu.“ – ispred ULUPUH -a značaj projekta COS objasnila je Patricia Počanić.

Maša Milovac, predsjednica HDD-a smatra kako je projekt COS važan korak i za zajednicu profesionalnih dizajnera u kontekstu boljeg oblikovanja svakodnevice svih građana, cjelokupne materijalne i nematerijalne okoline koja nas okružuje, koju dizajneri svojim djelovanjem oblikuju, stvaraju i na koju utječugSam model sudioničkog upravljanja pretpostavlja horizontalnu, a ne vertikalnu upravljačku, stvaralačku i programsko-organizacijsku praksu koja prevladava u hrvatskim institucijama. A tijekom projekta će se dodatno educirati zaposlenici i članovi svih uključenih partnera na temu sudioničkog upravljanja u kulturi kako bi se provela nužna transformacija rada.”

Instagram: https://www.instagram.com/oblikovanjesvakodnevice/

Facebook: https://www.facebook.com/oblikovanjesvakodnevice/?epa=SEARCH_BOX