Poljska vlada nakanila je od inozemnih ulagača otkupiti udjele u poljskim bankama kako bi osigurala nesmanjeno kreditiranje domaćih poduzeća u slučaju krize, dok neki upozoravaju na opasnost mogućeg kreditiranja gubitaških projekata.

Prije tjedan dana državne banke Alior Bank i PKO BP potvrdile su da pregovaraju o kupnji Raiffaisenovih ogranaka za bankarsko poslovanje i leasing u Poljskoj.

Poljska je vlada ove godine već od američkog GE Moneya otkupila poljski ogranak, a namjerava također od UniCredita kupiti drugog po veličini zajmodavca u Poljskoj Pekao.

Država je već sada vlasnik dvije banke, ima većinske udjele u još dvije i nešto više od 30 posto udjela u najvećem PKO-u.

Poljaci su osamdesetih godina odigrali vodeću ulogu u okončanju vladavine komunista u istočnoj Europi, piše Reuters, a neki sada strahuju da će banke u djelomičnom vlasništvu države pojačati kreditiranje velikih infrastrukturnih i projekata u sektoru vađenja ugljena, čime bi se možda otvorila nova radna mjesta ali se ne bi osigurala zarada.

“Nisam zagovornik toga da se povratak u poljske ruke pretvori u nacionalizaciju”, ističe izvršni direktor četvrte po veličini poljske banke mBank Cezary Stypulkowski. Umjesto toga, on zagovara imenovanje Poljaka u upravna tijela banaka u funkciji jamstva da će domaća poduzeća dobivati kredite.

“Jako je lako upravljati bankovnim sektorom preko političkih struktura. U takvim slučajevima tendencija da se zaobilaze propisi obično završava katastrofom”, upozorava Stypulkowski.

Godine 2012. predsjednik konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) i bivši poljski premijer Jaroslaw Kaczynski kazao je pristašama: “Treba jasno dati do znanja… da je naš cilj povratak poljskih banaka u poljske ruke”.

PiS je prošle godine ponovo došao na vlast, obećavši nove poreze bankama i supermarketima, nižu dob za odlazak u mirovinu i veći dječji doplatak. Također su najavili pomoć vlasnicima nekretnina koji su se u razdoblju povoljnih valutnih tečajeva zadužili u inozemnoj valuti kako bi ih kupili. Ta je pomoć trebala biti pružena u obliku konverzije kredita u domaću valutu po tečaju u vrijeme njegova uzimanja ali država još nije u cijelosti ispunila to obećanje, napominje Reuters.

Najspornijima bi se ipak mogli pokazati planovi za banke.

“Postoji politička volja za njihov povratak u poljske ruke”, kazao je za Reuters neimenovani visoki poljski dužnosnik. “Donesena je politička odluka da je u bankovnom sektoru previše inozemnog kapitala”, dodao je.

Ako vlada uspije provesti svoju strategiju u djelo, država i ostali poljski ulagači, uključujući jednog od najbogatijih Poljaka Leszeka Czarneckog, kontrolirat će banke na koje otpada 54 posto aktive u poljskom bankovnom sektoru, uključujući hipoteke i kredite.

Time bi se istisnuli inozemni ulagači koji trenutno kontroliraju većinu te aktive.

Upućeni dužnosnici kazali su za Reuters da vladu u tim nastojanjima vodi, pored ostalog, želja da bankama onemogući zatvaranje kreditne pipe poduzećima radi podebljanja dividendi.

“Cilj je pobrinuti se da nitko ne zatvori pipu u slučaju krize, kao što je bio slučaj 2009. godine”, kazao je jedan od tih izvora.

Neki su menadžeri javno poduprli takav stav. “Draže nam je kreditirati ekonomiju nego isplaćivati dividende”, izjavio je nedavno za državnu novinsku agenciju PAP izvršni direktor vodeće banke PKO BP Zbigniew Jagiello. Dodao je kako se nada da je moguće napraviti i jedno i drugo.

Poljska je vlada pak umanjila mogućnost upletanja politike u poslovne odluke. “Nakon mogućeg povratka u poljske ruke vladin utjecaj na banke bit će prilično malen”, ustvrdio je glasnogovornik vlade Rafal Bochenek.

Čelnik lobističke udruge poljskih banaka ZBP Krzysztof Pietraszkiewicz izrazio je podršku većem vlasničkom udjelu države u bankovnom sektoru, ali je također izrazio nadu da to neće rezultirati kreditiranjem gubitaških projekata ili velikodušnim restrukturiranjem kredita.

“Trebalo bi izbjeći situacije u kojima bi političari pod pritiskom javnog mnijenja povlačili poteze rizične po financijski sektor”, poručio je.