Članovi Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH su na jučerašnjoj, (5. svibnja) sjednici jednoglasno usvojili odluku o raspodjeli sredstava iz državnog proračuna za programe kulturne autonomije manjina, pišu Novosti.

Takvoj odluci ipak je prethodila poduža rasprava u kojoj su pojedini članovi izrazili nezadovoljstvo visinom sredstava za organizacije ‘njihovih’ manjina, a drugi upozorili na potrebnu solidarnost, na činjenicu da se kritike šalju na krivu adresu, kao i na to da će se cijela procedura, ukoliko prijedlog ne bude prihvaćen, preseliti na Vladu.

Time bi manjinske organizacije na određeni period ostale bez novca. A to bi, po riječima članova Savjeta, još više pogoršalo situaciju budući da je budžet koji raspodjeljuje to tijelo ove godine ionako umanjen za oko 12,6 posto.

Na ovogodišnji natječaj Savjeta prijavile su se 104 manjinske organizacije s ukupno 1157 projekata, što je smanjenje od 17,37 posto u odnosu na lanjskih 1358.

– Iz prijavljenih projekata vidljivo je da su se manjine počele prilagođavati europskim standardima, pa nema više onih projekta, niti takve mislimo razmatrati, koji se odnose na manifestacije tipa ‘Uz dobru kapljicu do zore’. Prijavljeni projekti bitni su i za nacionalne manjine i za afirmaciju hrvatskog društva u kojemu i djeluju – rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer.

Ove godine novac neće dobiti projekti 18 organizacija jer nisu zadovoljile kriterije, kao i još 18 njih koje lani novac nisu trošile namjenski.

– Takve organizacije ni naredne tri godine moći sudjelovati u raspodjeli – kazao je Tonaluer i dodao da je lani u državni budžet vraćeno 238.000 kuna. Naglasio je da su sredstva za ovu godinu na rubu za zadovoljavanje potreba, ali i da su pripadnici manjina svjesni situacije u kojoj se država nalazi.

– Znamo u kojem vremenu živimo, znamo kakvi su problemi i mislim da je to u ovom trenutku ono što nas može zadovoljiti – objasnio je predsjednik Savjeta i dodao da je imperativ održati kontinuitet u kulturnoj autonomiji po čemu je Hrvatska prepoznata u svijetu.

– To jamčim jer iz kontakata s predstavnicima međunarodne zajednice znam da se prati naš rad i da su neki naši projekti bili vrlo bitni za ono što cijelo vrijeme zagovaramo, a to je da budu most između pripadnika nacionalnih manjina i njihovih matičnih zemalja – istaknuo je Tolnauer.

Veselko Ćakić, predsjednik komisije za raspodjelu sredstava i potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine, naglasio je da petočlana komisija broji i troje vanjskih članova, što omogućava nepristranost.
– Sredstva je dobilo 80 udruženja s 201 organizacijskom jedinicom, s tim da su neki programi otpali ili su tražena sredstva za pojedine programe smanjena – objasnio je Ćakić.

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik naglasio je da se oni koji kritiziraju Savjet zbog raspodjele tuže na pogrešnoj adresi.
– Svoje kritike trebate adresirati prema vladajućoj većini koja je donijela proračun, pa se manjinski zastupnici koji su ga podržali ne bi trebali buniti – rekao je dodajući da se i manjinski zastupnici i članovi Savjeta trebaju izboriti za povećanja sredstava za razvoj programa i manjinskih institucija.

Naglasio je i postojanje antimanjinskog sentimenta jer Vlada nema predviđene programe za manjine, a s druge strane, sve je više govora mržnje i napada na pripadnike manjina.
– Osim toga, važna je svijest o odnosima unutar manjinskih zajednica jer se neke male ili fantomske udruge pokušavaju predstaviti kao predstavnici pojedine manjine – rekao je Pupovac.

O napadima na manjine govorio je i Tolnauer, pokazujući snimke antižidovskih grafita na zagrebačkim zgradama i pozivajući članove Savjeta da ubuduće dojave sve slične primjere.

Za solidarnost manjinskih predstavnika se založio i predstavnik Slovenaca Darko Šonc koji je izrazio zabrinutost zbog podijeljenosti osmoro manjinskih zastupnika. Furio Radin, zastupnik talijanske manjine, govorio je o krizi koju je u izdavačkoj kući ‘Edit’ i dnevnom listu ‘La Voce del Popolo’ izazvalo ukidanje sredstava iz Ministarstva kulture pa je broj stranica novina smanjen, a devetoro zaposlenih prijevremeno umirovljeno ili im nisu produženi ugovori.

Jednoglasno prihvaćenom odlukom Srbi su dobili 8.703.000, Talijani 6.800.000, Mađari 3.490.000, Česi 2.820.00, Bošnjaci 1.191.000, Rusini i Ukrajinci 1.242.000, Slovaci 1.245.000, Albanci 672.000, Slovenci 633.000, Romi 554.000 kuna i tako sve do Bugara koji su dobili 80.000 kuna kuna. Oko 383.000 kuna predviđeno je za zajedničke programe i tekuće aktivnosti kao što su prekogranična suradnja ili edukacija manjinskih vijećnika. Od srpskih organizacija najviše je dobilo Srpsko kulturno društvo ‘Prosvjeta’, a riječ je o iznosu od 3.815.000 kuna. SNV je dobio 3.590.000, Zajedničko veće opština iz Vukovara 683.000, Srpski demokratski forum 400.000, Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ 155.000, udruženje ‘Đurđevdan’ iz Drežnice 45.000, a Zajednica Srba u Istri 15.000 kuna.