Izvještaj Documete, predstavljen na konferenciji za medije, 3. kolovoza 2016. prenosimo u cjelosti:

Povodom skorašnjeg obilježavanja oslobođenja okupiranih područja RH-a, te sjećanja na stradanje, patnju i egzodus srpskih civila, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizirala konferenciju za novinare na kojoj je predstavljen pregled činjenice u vezi procesuiranja ratnih zločina počinjenih u tijeku i neposredno nakon vojno redarstvene akcije Oluja, s osvrtom na 2016. godinu.

Na konferenciji za novinare, u Kući ljudskih prava Zagreb govorili su; Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Slaven Rašković, koordinator dokumentiranja Ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991. – 1995. i Beatrice Le Bon Vujanović iz Francuske, koja je javnosti predstavila dijelove istraživanja u vezi povratka hrvatskih građana srpske nacionalnosti u periodu nakon 1995. godine.

Predstavnici Documente su tijekom konferencije pozvali sve građane i građanke na izražavanje solidarnosti sa žrtvama s druge strane rata i druge strane današnjih društvenih podjela. Dio usmrćenih civila u tijeku i nakon VRA Oluja stradao je u oružanim sukobima a dio ubijenih i nestalih stradali su zbog počinjenih ratnih zločina, istaknuto je.

Tijekom konferencije predstavljena je bilanca kaznenog progona za zločine počinjene tijekom i neposredno nakon Oluje, koja je vrlo «mršava».

Za zločine tijekom i neposredno nakon Oluje pokrenuto je pet kaznenih postupaka. Dva su kaznena postupka okončana pravomoćnom presudom u odnosu na četvoricu optuženika, dva postupka, protiv trojice osumnjičenika, još uvijek su u tijeku. Jedan u žalbenoj fazi (Zločin u Gruborima, opt. F. Drljo i B. Krajina) i jedan u fazi podizanja optužnice (Zločin u Kijanima, opt. R. K.) dok je jedan kazneni postupak obustavljen uslijed prekvalifikacije (Zločin u Ramljanima protiv Ž. Sačića i F. Drlje).

Zločin u Prokljanu i Mandiću (Županisjki sud u Splitu) / Pravomoćna osuđujuća presuda Boži Bačeliću na sedam godina zatvora za ubojstvo supružnika Damjanić te ratnog zarobljenika Vuka Mandića. Pravomoćna oslobađajuća protiv optuženika Ante Mamića, Jurice Ravlića i Luke Vuke nad supružnicima Damjanić. Odbijajuću presudu ovoj trojici za pomaganje počinitelju nakon izvršenja kaznenog djela nad Damjanićima, Vrhovni sud je vratio na ponovno suđenje. U ponovno provedenom postupku oni su oslobođeni. Vrhovni sud u veljači 2016. potvrdio je oslobađajuću presudu donesenu u ponovljenom postupku.

Zločin u Gruborima (Županisjki sud u Zagrebu) / Oslobađajuća nepravomoćna presuda dvojici pripadnika ATJ “Lučko”, Franji Drlji i Boži Krajini. Zbog zavjere šutnje između tridesetak sudionika akcije u kojoj je ubijeno šest starijih srpskih civila kao i neučinkovitosti istrage i suđenja, teret odgovornosti zbog počinjenog zločina, još uvijek ostaje na svim pripadnicima ATJ Lučko.

Zločin na području sela Kijani (ŽDO Rijeka) / Kazneni postupak u fazi podizanja optužnice protiv pripadnika HV-a R. K. za zločin nad obitelji Sovilj.

Među neprocesuiranim zločinima na konferenciji za novinare izdvojen je i zločin u Dvoru na Uni. Kako istrage i suđenja nisu učinkovita do danas nije jasno ni tko stoji iza pokolja devetero psihijatrijskih bolesnika i invalida u Dvoru, 08. kolovoza posljednjeg dana VRA Oluja, iako postoje svjedoci i snimke.

Kolike su još uvijek nelagode u hrvatskom društvu o zločinima tijekom i nakon VRA Oluja bilo je vidljivo i u prijeporima oko dokumentarnog filma »15 minuta – Masakr u Dvoru« u režiji danskih autora Georga Larsena i Kaspera Vedsmand, prošle godine prikazanom na Sarajevo film festivalu. Prijepori u Hrvatskoj počeli su nakon kaznene prijave u kojoj se neosnovano tvrdi da da su hrvatski vojnici počinili zločin mada to u filmu nije nigdje izravno navedeno.

Branitelj Bruno Čavić iznio je svoju verziju (»Moji ljudi nisu bili u okruženju, ali ni u Dvoru«), dok danski zapovjednik tvrdi suprotno od njega, referirajući se na svoj dnevnik, dakle, da je Hrvatska vojska bila oko Dvora tog 8. kolovoza, posljednjeg dana operacije Oluja. Fokus filma je na danskim vojnicima koji nisu pravovremeno i primjereno reagirali na smaknuće devetero psihijatrijskih bolesnika i invalida u zgradi osnovne škole u Dvoru na Uni. Nedopustivo je da je zbog sudjelovanja u timu film, kao novinar istraživač, posao izgubio novinar HRT-a Saša Kosanović.

Susret s novinarima je bio prilika da se javnosti po prvi puta predstave konkretni podaci i okolnosti u vezi broja stradalih a vezano za pojedine lokacije na kojima su se dogodili zločini tijekom i nakon VRA Oluja.

Spomenute podatke Documentini istraživači/ce prikupljaju unutar aktivnosti na dokumentiranju Ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991. – 1995., s ciljem stvaranja poimeničnog popisa svih žrtava, uz okolnosti njihova stradanja, tijekom rata u RH, bez obzira na to kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadale, koju su političku ili ideoločku ideju branile.

U nastavku donosimo lokacije s poimeničnim popisom imena žrtava, predstavljenih javnosti danas na konferenciji za novinare /

06.08.1995. u selu Golubić kraj Knina ubijeno je 10 civila: Jeka Opačić, Zorka Kablar, Vaso Vasić, Nikolu Panića, Branko Radinović, Maša Radujko, Nikola Radujko, Tode Marić, Milka Grubić i Milica Šljivar.

Istog dana u selu Uzdolje kod Knina ubijeno je 8 civila, od čega su Đurđija Berić, Janja Berić, Stevan Berić, Miloš Ćosić, Jandrija Šare, Krstan Šare i Milica Šare postrojeni i streljani dok je Sava Šare ubijena u svojoj kući.

Za vrijeme Oluja, pa do kraja rujna 1995. godine u selu Kijani (Gračac), ubijeno je 14 osoba, među kojima devet žena: Dane Bolta, Sava Bolta, Branko Jelača, Marija Jelača, Milica Jelača, Ana Jelača, Smilja Jelača, Dušan Kesić, Mileva Kolundžić, Danica Sovilj, Mara Sovilj, Mira Sovilj,; Rade Sovilj i Vlado Sovilj.

U selu Moko Polje je tijekom akcije Oluja, ali i u tjednima koji su sljedili ubijeno je najmanje 6 civila.: Ružica Babić, Stana Popović, Mirko Popović, Stevan Sučević, Jeka Kanazir i Sava Babić. Brojni izvori govore o 15 ubijenih civila, ali mi našim istraživanjem još uvijek nismo potvrdili ostale žrtve.