Pučka pravobraniteljica odbacila pritužbu protiv predstave „Ciganin, ali najljepši“ u kojoj se je tražila „zabrana izvođenja predstave, povlačenje knjige iz prodaje i sankcioniranje svih u svezi s tim odgovornim osoba“ i utvrdila kako naziv djela „Ciganin, ali najljepši“ nije govor mržnje ili povreda prava.

Naziv djela „Ciganin, ali najljepši“ nije govor mržnje ili povreda prava, nedvosmislen je stav pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Pučka pravobraniteljica oglasila se povodom pritužbe o nazivu knjige „Ciganin, ali najljepši“ Kristijana Novaka po kojoj je napravljena i kazališna predstava koja se s velikim uspjehom izvodi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i o kojoj smo izvještavali.

U ovom slučaju nije riječ o diskriminaciji već o, kako pučka pravobraniteljica navodi, „djelu koje u umjetničkoj formi progovara o teškim pitanjima društvene nejednakosti, diskriminacije, trgovine ljudima, te osobnim izborima i promašajima“. Iako nije sporno kako termin „Ciganin“ može biti uvredljiv, ali je u ovom slučaju on korišten provokativno da bi u umjetničkoj formi skrenuo pažnju na teška pitanja društvene nejednakosti, diskriminacije, trgovine ljudima, te osobnim izborima i promašajima. Stoga, nije riječ o diskriminaciji.

U priopćenju u kojemu je pučka pravobraniteljica iznijela stoj stav o pritužbi koju je dobila i u kojoj se tražila „zabrana izvođenja predstave, povlačenje knjige iz prodaje i sankcioniranje svih u svezi s tim odgovornim osoba“, pučka pravobraniteljica pojašnjava kako je ”pravo na slobodu izražavanja jedno je od građanskih i političkih sloboda i prava zajamčenih Ustavom i brojnim međunarodnim dokumentima, a podrazumijeva slobodu medija, govora i javnog nastupa, političko, umjetničko te komercijalno izražavanje. Ono je temelj suvremene demokracije i jedna od ključnih čimbenika demokratskog društva, uvjet njegovog napretka i napretka svakog pojedinca. Sloboda izražavanja, sukladno Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, može biti ograničena u točno određenim slučajevima, kao što je govor mržnje ili kada je to potrebno radi zaštite ugleda ili prava drugih i dr.”

Obrazlažući svoj stav pučka pravobraniteljica također podsjeća da ”iako Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama izrijekom ne štiti kulturna prava, kao što to čini Međunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europski sud je prepoznao kulturna prava kao vrijednost zaštićenu Konvencijom. Tako je uspostavljena visoka razina zaštite umjetničkih djela, kao što su književnost, poezija, slikarstvo, jer pružaju mogućnost razmjene kulturnih, političkih i društvenih informacija i ideja svih vrsta, što je nužno u demokratskom društvu. Ponekad forme i izreke umjetničkih djela mogu biti čak i uvredljive ili uznemirujuće, no to može biti jedna od svrha umjetnosti – usmjeravanje pažnje i otvaranje društvenog dijaloga o ponekad bolnim i teškim društvenim temama.

„Zabrane umjetničkih djela su vrlo ekstremne mjere zadiranja u pravo slobode govora i moraju biti opravdane potrebom zaštite drugih, isto tako ozbiljno ugroženih prava, kao što su primjerice, nacionalna sigurnost ili javni red. To u ovoj knjizi i predstavi nikako nije slučaj, dapače, one su svojom pojavom otvorile dijalog o položaju romske nacionalne manjine i migranata u hrvatskom društvu, odnosno o teškoćama i predrasudama kojima su izloženi, što je ne samo dobrodošlo, već i poželjno“, posebno je naglasila pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Podsjetimo, saborski zastupnik Veljko Kajtazi vrlo je oštro kritizirao naziv ovog djela, naglašavajući da govori u ime cijele romske zajednice i izjavivši da je ”romska zajednica jasno odbila naziv „cigan“ (napisano malim slovom u priopćenju, prim. red.) još na Prvom svjetskom kongresu Roma 1971. godine”. On je također istako da su identiteti Roma u predstavi loše interpretirani te da se ograničavaju na određen način života koji nije blizak većini Roma.

Pisac Miljenko Jergović pisao je tada na svom blogu kako djelo „Ciganin, ali najljepši“ ne predstavlja identitete Roma, već književne likove koji nisu nužno tipični Romi ni tipični građani Republike Hrvatske i, ukratko, procijenio da je ovaj napad Veljka Kajtazija pogrešno usmjeren na umjetničko djelo, a trebao bi biti usmjeren na svakodnevnu diskriminaciju većeg broja nacionalnih manjina koje je gospodin Kajtazi izabran da zastupa u Saboru.

Autor knjige Kristijan Novak, u odgovoru na javne napade zastupnika Kajtazija, navodio kako je jedino gospodinu Kajtaziju naziv djela bio sporan, dok su Romi i Romkinje koji su se njemu javljali nakon čitanja knjige odnosno gledanja predstave imali različite utiske, ali nikome od njih naziv djela nije bio problematičan.

Hoće li nakon iznošenja stava pučke pravobraniteljice kako naziv djela „Ciganin, ali najljepši“ nije govor mržnje ili povreda prava prestati napadi na autore djela i predstave ostaje nam za vidjeti posebno u svjetlu činjenice da u Europi u 21. stoljeću još uvijek na javnoj sceni postoje osobe koje javno traže i zagovaraju „zabranu izvođenja predstave, povlačenje knjige iz prodaje i sankcioniranje svih u svezi s tim odgovornim osoba“.

Preuzeto sa portala: ROMI.HR