Povodom predstavljanja publikacije Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse, održan je okrugli stol na kojemu su sudjelovali voditeljica projekta i urednica publikacije Monika Pažur iz Mreže mladih Hrvatske, Vedrana Spajić-Vrkaš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ines Elezović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja te Mario Bajkuša iz GOOD inicijative, a zaključak koji se iz tog događanja može izvesti jest da je prostor za razvoj i sustavnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja bitno sužen prvenstveno nedostatkom političke volje, a potom i “neodgovarajućim normativnim okvirom te konceptom GOO-a koji je i dalje nejasan i teorijski neutemeljen”, piše Vatroslav Miloš za Kulturpunkt.

Prezentiran je pritom i dio rezultata empirijskog istraživanja provedenog u sklopu projekta Praćenje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu čiji je cilj bio ispitati mišljenja i stavove ključnih dionika odgoja i obrazovanja o kontekstu i rezultata provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, odnosno koji su otežavajući, a koji olakšavajući faktori za uvođenje građanskog odgoja u škole i njegovu kvalitetnu provedbu.

Također, ovo je istraživanje – za razliku od dosadašnjih, usmjerenih na stavove i vrijednosti učenika i učenica te nastavnika i nastavnica – bilo fokusirano na institucije koje direktno odlučuju hoće li se, na koji način i kada GOO uvesti u škole, ističe se u priopćenju MMH-a.

Jedna od tih institucija je i Agencija za odgoj i obrazovanje za koju se pokazalo da je “monopolizirala sustav usavršavanja nastavnika”, zakazala je u komunikaciji prema zainteresiranim akterima u ovom području, a nedostatak transparentnosti u njenom radu očituje se i u “nepostojanju pravilnika i kriterija na temelju kojih se nekome (ne)odobrava sudjelovanje pojedinih osoba ili ustanova u provedbi obrazovnih programa”.

“Bez konsenzusa svih ključnih dionika oko uvođenja GOO u škole, nećemo moći napraviti taj iskorak prema demokratskom i aktivnom društvu”, istaknula je Monika Pažur i dodala kako međupredmetna provedba GOO nije dovoljna jer nije utemeljena na jasnoj teorijskoj osnovi, nema dovoljno razrađene koncepte te je plod kratkoročnih i ishitrenih odluka institucija zaduženih za ovo područje, prije svega Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje.

Publikacija je realizirana u sklopu projekta Praćenje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, kojeg su provodili Mreža mladih Hrvatske i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Publikaciju u elektroničkom formatu možete preuzeti ovdje.