„Priče iz budućnosti četiri grada“ nastale su za potrebe fokus grupa koje su se koristile u istraživanju vezanim uz percepciju otpornosti i spremnosti na adaptaciju na klimatske promjene i to u sklopu projekta „Metar do bolje klime“, navodi se na stranici Eko Zadar.

S ciljem lakšeg razumijevanja kompleksne teme kao što je to tema klimatskih promjena, a koja zahtijeva drastičnu promjenu načina na koji živimo, dio projektnog tima uključujući i Željku Jurlinu iz „Eko-Zadra“, sudjelovao je u osmišljavanju kratkih priča, tzv. „vinjeta“ koje britanska sociologinja Janet Finch definira kao kratke priče o hipotetskim likovima u hipotetskim situacijama i okolnostima o kojima je sudionik istraživanja pozvan izraziti svoje mišljenje.

Tako je i Zadar, pored Slavonskog Broda, Zagreba i Pule dobio svoje dvije kratke priče, jednu koja odražava pesimističniji te jednu koja održava optimističniji scenarij budućnosti klimatskih promjena, a priče su nastale vođene pitanjem – kako bi Zadar u budućnosti izgledao da se čim prije ne poduzmu ili pak poduzmu potrebne društvene i osobne promjene. U dijelu istraživanja o potrebnim adaptacijskim mjerama na klimatski neutralno društvo koje se provodilo u prvoj polovici trajanja projekta „Metar do bolje klime“, vinjete su se pokazale kao vrijedan alat za dodatnu refleksiju o temama o kojima bi sudionici inače teško raspravljali. Vinjete naime olakšavaju razgovor kroz komentiranje priče koja je manje osobna i prijeteća od razgovora o izravnom iskustvu i osobnim strahovima o budućnosti.

Kako se navodi u predgovoru kratkih priča, važno je napomenuti da su sve vinjete fikcija, no da su bazirane na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika međunarodnog UN-ovog panela za klimatske promjene IPCC.

Naime, u izvješću UN-ova panela za klimu objavljenom 9. kolovoza 2021. o fizičkoj znanosti klimatskih promjena

(AR6 IPCC 2021) koristi se pet mogućih scenarija globalnog zagrijavanja:

Scenarij 1 – Najoptimističniji: 1.5C do 2050.

Scenarij 2 – Sljedeći najbolji: 1.8C do 2100. godine.

Scenarij 3 – Srednji: 2.7C do 2100.

Scenarij 4 – Opasan: 3.6C do 2100.

Scenarij 5 – Izbjeći pod svaku cijenu: 4.4C do 2100.

Scenariji su rezultat složenih izračuna koji ovise o tome koliko brzo ljudi smanjuju i suzbijaju emisije stakleničkih plinova. U izvješću se ne može reći koji je scenarij najizgledniji jer o tome odlučuju mnogi čimbenici, uključujući vladine politike. No scenariji pokazuju kako će naši današnji izbori utjecati na budućnost.

Osam priča iz četiri grada predstavljenih u ovoj publikaciji samo su jedna moguća vizija budućnosti, a na vama je da zamislite svoju viziju grada u kakvom želite da žive vaša djeca te da svojim akcijama danas izravno utječete na budućnost, jer ona se ne događa sama, stvaramo je svi zajedno.

Priče iz publikacije „Priče iz budućnosti četiri grada“ pročitajte OVDJE.

Cilj projekta „METAR do bolje klime“ je uspostavljanje trajne tematske mreže kapacitiranih organizacija civilnog društva, jedinica lokalne samouprave i znanstveno-istraživačkih institucija koje će uključivanjem u sve faze razvoja javnih politika doprinijeti tranziciji prema niskougljičnom društvu prilagođenom klimatskim promjenama bez energetskog siromaštva.

Projekt „METAR – Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj“ sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK.

Publikacija „Priče iz budućnosti četiri grada“  je nastala kao dio aktivnosti projekta Projekt METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj) koji je sufinanciran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te Ureda za udruge Vlade RH. Nositelj projekta je Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), uz partnere Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Grad Zagreb, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Brodsko ekološko društvo-BED, Terra Hub, Udruga Zelena Istra, Forum za slobodu odgoja, Institut za političku ekologiju i Zelena akcija. U okviru projekta osnovana je Mreža za pravednu i niskougljičnu tranziciju koja se sastoji od znanstveno-istraživačkih ustanova, obrazovnih ustanova, neprofitnih i profitnih organizacija, organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave te tijela državne i javne uprave i ostalih dionika čiji je cilj promicanje načela uključivog, pravednog i niskougljičnog razvoja.