Prvi dan proljeća 20. ožujka povezuje ljude diljem svijeta u pozivu za prestankom jedenja mesa preko svjetske kampanje Meatout (Svjetski dan bez mesa) koja se diljem svijeta obilježava još od 1985. godine u organizaciji Farm Animal Rights Movementa (FARM). Više od 30 godina mnogi pojedinci slave taj dan odlukom da će prestati jesti meso i živjeti na način da manje štete okolišu, vlastitome zdravlju i životinjama. Oni koji već žive veganskim načinom života raznim akcijama i degustacijama promoviraju takav način života, a u obilježavanju im se pridružuju mediji, tvrtke i institucije.

Birajući biljnu prehranu definitivno biramo i zdraviji, zeleniji i pravedniji svijet. Prvi dan proljeća idealan je za izbor pozitivne promjene u obliku prelaska na veganstvo ili barem smanjivanje korištenja mesa i životinjskih namirnica u svojoj prehrani. Uz pregršt veganskih proizvoda i raznovrsnost voća i povrća koje polako sve više šareni tržnice ovih proljetnih dana, uistinu će bez mesa biti i bez stresa – i mi, i životinje, ali i jedini dom u kojemu živimo – naš planet.

Prošle godine oko stotinu zemalja u svijetu odazvalo se obilježavanju Svjetskog dana bez mesa.
Procjenjuje se da je samo na taj dan izbjegavajući meso spašeno na tisuće životinja, ušteđeno više od 0 milijuna litara vode i pošteđeno oko 400 tisuća kvadratnih metara prašume koja bi u suprotnome bla raskrčena za uzgoj žitarica za prehranu životinja s farma.

Izbor hrane koju svakodnevno konzumiramo ima velik utjecaj na svijet oko nas. Dobra je vijest da romjene u tome što kupujemo i jedemo vode do vidljive i mjerljive koristi za životinje, naše zdravlje i ooliš, poput smanjenja globalnog zatopljenja i očuvanja naših resursa. Da bismo dobili jedan kilogram šenice, potrebno je 150 litara vode. S druge strane, da bismo dobili jedan kilogram mesa, potrebno je 15000 litara vode.

Biljna prehrana smanjuje rizik od oboljenja od raka, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila i pretilosti.

Unošenje više vlakana i antioksidanata iz voća i povrća pridonosi poboljšanju zdravlja i imuniteta.

Osim toga, glad u svijetu izravno je povezana s uzgojem životinja. Dok ljudi gladuju, više od 60 ilijarda životinja godišnje prisilno se hrani te se tako uništava i više od 70% posto resursa, odnosno žitarica i druge biljne hrane kojom se može spriječiti glad u svijetu. U samo jednoj današnjoj klaonici ubije se i nekoliko desetaka tisuća životinja svaki dan.
Prijatelji životinja pozivaju sve koji se žele pridružiti inspirativnoj statistici i zajedno s njima obilježiti Svjetski dan bez mesa da se ovog proljeća prijave na Vege izazov i uz korisne informacije i recepte iskuse blagodati veganske prehrane.

Tom prilikom Vlatka Balaš, promotorica Vege izazova, izjavljuje: „Kažu da je potreban 21 dan da bi se stvorila navika. Vege izazov kojim ćete dobivati e-mailove čak 30 dana stoga je savršen mali priručnik nakon kojega će svi postati stručnjaci za vegansku prehranu i naučiti kuhati bez mesa, mlijeka i jaja, ali i znati odgovoriti na pitanja poput: ‘A što s biljkama?’ ili ‘Nije li veganstvo skupo?’. Neka ovoga proljeća vaše novostečene navike budu korisne i za okolinu u kojoj živite. Bez mesa uistinu nema stresa.”

Vege izazov može se pronaći na www.veganopolis.net.