Za koji dan, točnije 20. siječnja, Donald Trump prisegnut će kao 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Na toj dužnosti naslijedit će Baracka Obamu – čovjeka koji je prije osam godina obećavao dobre, pozitivne stvari. Ljudi širom svijeta vjerovali su mu, njegove poruke pažljivo su se slušale i izazivale odobravanje, pa čak i ushit. U jednom trenutku stvar je toliko narasla da su mu 2009. dodijelili i Nobelovu nagradu za mir.
Koliko je u dva mandata uistinu napravio, je li mogao više i ako nije – zašto nije, pitanja su na koja ovih dana odgovaraju povjesničari, politički komentatori, analitičari i ostali stručnjaci. Ostaje činjenica da je prije osam godina Barack Obama izgledao kao dobri superheroj koji će s lakoćom ispraviti brojne nepravde u američkom društvu, a onda svojim supermoćima pozitivno utjecati i na ostatak svijeta.
Naslijedit će ga superbogataš koji je u kampanji vrijeđao svoje protivnike, rugao se invalidima, širio laži, obećao izgradnju zida na granici s Meksikom, brojnim izjavama poticao netrpeljivost prema drugima i drugačijima, na kraju dobio blizu tri milijuna glasova manje od Hillary Clinton, ali istovremeno uvjerljivo više elektorskih glasova i – pobijedio.
Kako je to moguće?
Odgovor na ovo i mnoštvo drugih pitanja pronalazimo u knjizi Putovanje bez Johna: U potrazi za Amerikom nizozemskog novinara, putopisca i povjesničara Geerta Maka (1946.)
Geert Mak gostovao je u Booksi koncem 2010. kada je predstavio hrvatsko izdanje svojeg znamenitog djela U Europi: Putovanje kroz dvadeseto stoljeće za koje je godinu ranije u Francuskoj dobio Orden Legije časti (tko nije čitao knjigu, mogao je pogledati istoimeni dokumentarni serijal). Zanimljivo je da Mak gostuje u Booksi vjerojatno svega par dana nakon povratka s dvomjesečnog putovanja po USA tijekom kojega je i nastalo Putovanje bez Johna.
Zapravo je sve počelo točno pola stoljeća ranije – američki nobelovac John Steinbeck 23. rujna 1960. otisnuo se s pudlom Charleyjem na kružno putovanje kontinentom želeći iznova upoznati svoju zemlju, popričati malo s onima koje zovemo ‘obični mali ljudi’. Iskustva s ovog putovanja slavni američki književnik opisao je u knjizi Travels with Charley: In Search of America. Pedeset godina kasnije, u društvu supruge, Geert Mak krenuo je Steinbeckovim tragom. Polazna točka putovanja dugog tisućama milja je Sag Harbor, ribarsko mjestašce na Long Islandu u kojemu i danas možete obići Steinbeckovu kuću.
Mak više-manje precizno slijedi postaje na putu – Steinbeck je većim dijelom izbjegavao velike gradove – i to je taj isti put, ali Amerika se promijenila. Ni američki san više nije isti, prije pedeset godina, u vrijeme dok su Steinbeck i Charley krstarili nepreglednim prostranstvima, u tijeku je bila završnica glasovite predsjedničke utrke između Nixona i JFK-a. Pred kraj putovanja Kennedy je pobijedio, a prevagu mu je dobrim dijelom donio novi medij – televizija. Po prvi put u povijesti birači su mogli ne samo čuti, već i vidjeti kandidate tijekom debate. Oni koji su slušali sučeljavanje preko radija prednost su dali Nixonu, no tv-gledatelji uvjerljivo su pali na JFK-ov šarm.
U vrijeme dok Geert Mak krstari utabanim stazama, Barack Obama odrađuje drugu godinu svog prvog mandata, zemlja je duboko podijeljena, srednji sloj stanovništva polako se gubi, mnoštvo je nezaposlenih, i da, Sjedinjene Države za mnoge su još uvijek obećana zemlja, ali onaj stari sjaj izgubio se, izblijedio do neprepoznatljivosti. Ljudi s kojima Mak razgovara, isti oni ‘obični mali ljudi’ svjedoče o tome – njihova djeca (unuci) nakon dugo vremena bit će prva generacija koja će vrlo vjerojatno živjeti gore od svojih roditelja.
Nepristrani tumač povijesti, Geert Mak, priča nam o suvremenoj Americi, ali odlazi i duboko u prošlost razotkrivajući brojne zablude, neugodne istine koje značajan broj Amerikanaca vjerojatno ne želi čuti, ukazuje na pukotine u američkom snu koje nisu nastale jučer ili 1960., već i mnogo ranije.
Osim što precizno portretira američko društvo kroz razne dekade, Mak se usput bavi i Steinbeckom. Proučavajući više verzija njegova putopisa, te prepisku sa suprugom, uočava nelogičnosti – mjesta na kojima Steinbeck umjesto činjenica tone u fikciju (usput rečeno – zapanjujući je popis literature koju je Mak proučio radeći na Putovanju bez Johna). Geert Mak ne uzima to slavnom piscu za zlo, bavi se njegovim likom i djelom kroz cijelu knjigu, pa nerijetko pronalazi razumijevanje kakvo za Johna nije pokazao ni njegov vlastiti sin.
Putovanje bez Johna nije samo običan putopis, Geert Mak s lakoćom putuje kroz povijest, portretira značajne figure američke povijesti, prepričava događaje i anegdote, pripovijeda kako je Amerika izrastala i kako se i zašto počela urušavati. Također povlači paralele između Amerike i Europe, podvlači zajedničke probleme i teška pitanja na koja će se u bliskoj budućnosti morati pronaći odgovori.
Riječ je o nezaobilaznom štivu i to za svakoga, ne samo za putnike, buduće putopisce ili povjesničare. Baš kao i U Europi – i Putovanje bez Johna knjiga je koju bih mirne duše uvrstio na popis 100 knjiga koje morate imati u kućnoj biblioteci. I pročitati, jasno.
Preuzeto sa portala: Booksa
