Početkom travnja tri zastupnika mađarske vladajuće stranke Fidesz podnijela su parlamentu prijedlog Zakona o transparentnosti organizacija koje se financiraju iz stranih izvora, koji bi se, ako bude usvojen, odnosio na sve udruge i zaklade – s iznimkom sportskih i vjerskih organizacija te političkih stranaka i njihovih organizacija – koje godišnje primaju više od 24 tisuće eura (7,2 milijuna HUF) iz stranih izvora. “Strani izvori” uključuju sve donacije koje pristižu izvan Mađarske, uključujući sredstva Europske unije ukoliko ih ne administrira mađarsko posredničko tijelo.

Piše: Tihana Bertek, Kulturpunkt

S obzirom da su prijedlog zakona podnijeli pojedinačni zastupnici, a ne stranka, zaobiđena je obveza javnog savjetovanja, što je za Fideszovu vladu već uobičajena praksa. Početkom travnja na sličan način, usprkos burnim reakcijama međunarodne zajednice, usvojen je i tzv. lex CEU, odnosno izmjena Nacionalnog zakona o visokom školstvu, koja ovom sveučilištu ozbiljno otežava nastavak djelovanja u Mađarskoj.

Navedene zakonske izmjene samo su dio kampanje premijera Viktora Orbána usmjerene na sustavno uništavanje demokratskih mehanizama i institucija te ušutkavanje kritičkih glasova u Mađarskoj koje traje već sedam godina, a čije su glavne mete organizacije civilnog društva, nezavisni mediji, Europska unija i George Soros. U poznatom govoru iz 2014. godine, Orbán je najavio “izgradnju iliberalne države uspostavljene na nacionalnim temeljima”, a nevladine organizacije prozvao je “plaćenim političkim aktivistima koji služe stranim interesima”.

U izvještaju Hungary: Democracy under Threat (2015) međunarodna organizacija za ljudska prava FIDH upozorila je da su vladine mjere, zajedno s ograničenjima vezanim uz financiranje i sve veće administrativne prepreke, značajno smanjile prostor civilnog društva i oslabile njegovu ulogu “watchdoga”. “Suprotno preporukama brojnih međunarodnih organizacija i tijela, koja su pozvala Mađarsku da osigura prostor za djelovanje udruga i suzdrži se od miješanja u njihove aktivnosti, vlada nije prestala maltretirati udruge i delegitimizirati njihov rad”, stoji u izvještaju.

Primjerice, trenutno je u tijeku “nacionalno savjetovanje” pod nazivom Zaustavimo Bruxelles! (Állítsuk meg Brüsszelt!) u sklopu kojeg građani odgovaraju na upitnik vezan uz politike i smjernice Europske unije u kontekstu domaće politike, a jedno od pitanja odnosi se i na “rastući broj organizacija iz inozemstva koje djeluju u Mađarskoj s namjerom uplitanja u unutarnje poslove na netransparentan način, čime ugrožavaju našu neovisnost”. Na pitanje što bi Mađarska trebala poduzeti, ponuđeni su vrlo sugestivni odgovori: a) trebamo ih prisiliti da se registriraju i obznane u ime koje zemlje djeluju i s kojim ciljevima, i b) trebamo im dopustiti da nastave sa svojim upitnim aktivnostima bez nadzora. Inače, ovo savjetovanje će porezne obveznike koštati više od 3 milijuna eura.

Veronika Móra iz Mađarske zaklade za zaštitu okoliša (Ökotárs) objašnjava da se “situacija u civilnom društvu počela znatno pogoršavati krajem 2011. godine, kada je vlada donijela novi zakon o udrugama. On nije bio restriktivan sam po sebi, ali je njegova provedba prouzročila puno konfuzije i povećala administrativni teret za udruge. Osim toga, vlada je preuzela kontrolu nad Nacionalnom civilnom zakladom (NCA), koja je preimenovana u Zakladu za nacionalnu suradnju (NEA), i u tom periodu restrukturiranja sva sredstva bila su privremeno obustavljena. Već 2012. godine smanjio se broj registriranih udruga, kao i dostupno financiranje, a taj trend se nastavlja i dalje”.

Prema predloženom zakonu, udruge koje se financiraju iz stranih izvora morat će se registrirati pri nadležnom sudu u roku od 15 dana te će potom popis udruga sa “stranim financiranjem” biti objavljen na platformi posebno kreiranoj za tu svrhu. Osim toga, na svojoj web stranici i svim materijalima udruge će morati istaknuti napomenu da se financiraju iz stranih izvora, te će podnositi godišnje izvještaje s detaljno navedenim iznosima i donatorima za svaku transakciju. Nepoštivanje ovih zahtjeva rezultirat će ukidanjem pravnog statusa udruge, izricanjem novčane kazne ili, u konačnici, pokretanjem postupka raspuštanja udruge. U obrazloženju zakona navodi se da je veća transparentnost potrebna kako bi se učinile vidljivima “strane interesne skupine koje iskorištavaju organizacije civilnog društva” kako bi utjecale na političke i ekonomske odluke, čime “ugrožavaju nacionalnu sigurnost i suverenitet Mađarske”.

Članak u cijelosti pročitajte na portalu Kulturpunkt.