Projekt ReStart – jedinstvena usluga za reintegraciju beskućnika na tržište rada završava početkom rujna 2016. godine.
Očekivani ciljevi podrške beskućnicima za ulazak na tržište rada i samozapošljavanje ostvaruju se, no ukazuju na potrebu nastavka provođenja projekta.
Prvi korak je rješavanje dokumenta koje mnogi nemaju, a prebivalište i osobna iskaznica su preduvjet za daljnje aktivnosti u traženju posla. Zakonom o prebivalištu osoba koja nema drugo prebivalište može se prijaviti na centar za socijalnu skrb. Osobe koje su imale prebivalište izvan Zagreba trebaju se prijavljivati na centre prema zadnjem prebivalištu, piše Božica Ravlić za IN portal.
– Kada mi sudionik kaže da je beskućnik, odgovorim mu da je to njegovo trenutno stanje. On je osoba s imenom i prezimenom trenutno u stanju beskućništva. Beskućnik nije samo onaj koji je bez kuće nego onaj tko ne prebiva sam u sebi. Korisnici programa obogatili su nas koji ih prvenstveno vraćamo njima samima i onom što je dobro u njima. To je temelj iz kojeg smo krenuli. U projektne aktivnosti akcenat smo stavili na ekonomsko savjetovanje za osobne potrebe – istakla je Vesna Hari, dipl.soc.rad., karijerni savjetnik u projektu ReStart.
Danijel Vuga, diplomirani teolog i savjetnik za ReStart proveo je informativni upitnik sa stotinjak beskućnika s područja Grada Zagreba kako bi se ustanovilo koji ispunjavaju preduvjete za daljnji program tj. posjeduju radnu sposobnost.
– Cilj projekta koji ostvarujemo je stvoriti preduvjete i podići njihove kompetencije za traženje posla i zapošljavanje – rekla nam je Vesna Hari.
– Prolazimo s njima cijeli proces traženja zaposlenja i pripreme da bi se što bolje predstavili. S obzirom da mnogi imaju teškoća sa samoprezentacijom kao posljedica niskog samopouzdanja i lošeg mišljenja o sebi nastojimo kod njih osvijestiti da imaju znanja za koja su mislili da su neupotrebljiva.
Danas se sve više fokus stavlja na znanje i sposobnosti, a ne ono za što osoba posjeduje papir. To je nešto dobro došlo iz Europe, pa sada sve ono što su mnogi od njih radili na crno mogu upisati u svoj životopis kao stečena znanja i vještine upotrebljiva na tržištu rada.
Kod jednog djela prisutna su ograničenja tjelesne naravi, privremene nesposobnosti, ali postoje poslovi koje mogu obavljati. Kod većine je prisutna upravo mentalna blokada gdje sa svojim razmišljanjima oni sami sebe sabotiraju. Interesantno je da smo upravo za najstarijeg sudionika 55-godišnjaka prvog našli mjesto u socijalnom poduzetništvu Humana Nova i uskoro će se zaposliti.
Veliki problem je da su mnogi izgubili radne navike ili ih nikada nisu ni stekli. Krenuvši na radionice za razvoj vještina i kompetencija bitnih za podizanje konkurentnosti na tržištu rada svi su bili redoviti – kaže Hari.
Vrijednosti projekta doprineo je dnevni boravak Udruge RCCG “Dom nade”. Ležerna atmosfera, ozbiljan rad a ipak kao bez obaveze, jer oni dolaze riješiti svoje potrebe.
Danijel Vuga naglašava: – Borba traje do devetog mjeseca, ali oni koji su prošli ReStart prezadovoljni su jer radilo se jedan na jedan s obzirom da imamo tri zaposlenika i šest vanjskih suradnika. O tome su beskućnici mogli samo sanjati i možda smo ih ih kroz projekt ReStart razmazili. Najgore što se korisnicima može dogoditi je rupa u provođenju sa završetkom projekta. Problem je što sredstva koja dobijemo od Grada mogu pokriti troškove za mjesec, nikako cijelu godinu. Javljamo se na natječaje i nadamo se nastavku.
Krenuli smo s određenom dozom rizika, npr. nemotiviranost, ali dobili smo mnogo više od očekivanog. Cijela ekipa stručne podrške njihov uspijeh osjeća kao i svoj – zaključak je stručnog tima projekta ReStart.