Terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina oružjem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaćanja, računalni kriminal i organizirani kriminal za EU su posebno teški oblici kriminala prema članku 83. Sporazuma o funkcioniranju EU. Stoga za njih EU može donijeti direktive kojima će svim državama članicama, među ostalim, odrediti i sankcije koje će njihovi zakoni predvidjeti za takva kaznena djela.

Piše: Branka Stipić, Reci.hr

Je li rodno uvjetovano nasilje manje težak kriminal? Za dva odbora EU parlamenta – Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbor za ženska prava i ravnopravnost spolova, nije! Stoga od Europske komisije traže da se rodno uvjetovano nasilje uvrsti u članak 83. Sporazuma, čime bi bilo definirano kao jedan od najtežih oblika kriminala, a to bi pak bila osnova za donošenje direktive temeljene na Istanbulskoj konvenciji. Ta bi direktiva uključivala rodno osjetljiv obrazovni program za djevojčice i dječake, usluge podrške i mjere zaštite za preživjele žrtve, borbu protiv svih oblika nasilja, u što uključuju i kršenje ženskog seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava i tako dalje. U prijevodu, država članica morala bi provoditi mjere iz direktive, neovisno o kulturnim, tradicionalnim i religijskim vrijednostima i sličnim pojmovima iza kojih su do sada neke zemlje prikrivale upravo kršenje ženskih prava i neadekvatno sankcioniranje rodno uvjetovanog nasilja. Među članicama EU najzvučniji primjer je Poljska i njena radikalna zabrana abortusa pod krinkom zaštite tradicionalnih vrijednosti i brige za obitelj.

Oblici rodno uvjetovanog nasilja
Rodno uvjetovano nasilje usmjereno je prema osobi zbog njenog spola ili nesrazmjerno utječe na osobe određenog spola. Može biti fizičko, seksualno i psihološko. Tipični oblici fizičkog nasilja su premlaćivanje, davljenje, guranje i uporaba oružja. Seksualno nasilje uključuje seksualne radnje, pokušaje seksualnog čina, djela usmjerena protiv seksualnosti neke osobe bez njenog pristanka. U psihološko nasilje spadaju psihološki nasilna ponašanja poput nadzora, prisile, ekonomskog nasilja i ucjene, a najčešće ga provode intimni partneri.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pozdravlja prijedlog rezolucije kojom bi se dodatno kriminaliziralo rodno uvjetovano nasilje jer se i sama već godinama zalaže za takvu mjeru.

“Unatoč višegodišnjem porastu rodno utemeljenog nasilja u Hrvatskoj, posebice u sferi kaznenog prava i upozorenjima Pravobraniteljice na potrebu stručne i sustavne izmjene zakonodavnog okvira, ključni zakoni i propisi ostali su i dalje u većoj mjeri neizmijenjeni i neusklađeni s međunarodnim standardima, posebice s Istanbulskom konvencijom. Domaće zakonodavstvo i dalje u svojim odredbama ne prepoznaje nasilje prema ženama kao rodno utemeljeno ili ga u pojedinim slučajevima ne kriminalizira ili ne određuje gonjenje svakog takvog djela po službenoj dužnosti ili ne pruža zaštitu svim žrtvama ili u konačnici ne pruža stvarnu, već samo deklaratornu zaštitu žrtvama, a što je u pojedinim slučajevima rezultiralo i femicidom. Također, poseban je problem kod nas to što nam sudska praksa nije dovoljno senzibilizirana, a u pojedinim slučajevima ni dovoljno educirana za učinkovit progon i kažnjavanje rodno utemeljenog nasilja. Dodatna kriminalizacija rodno utemeljenog nasilja kroz članak 83. Ugovora o funkcioniranju EU-a otvorila bi mogućnost za jačanje slabih karika u sustavu progona i kažnjavanja počinitelja rodno utemeljenog nasilja u RH, te omogućila učinkovitiju zaštitu žrtava kroz direktive EU-a koje bi onda bile obvezujuće za sve države članice”.

Što sve uključuje rodno uvjetovano nasilje:
-Nasilje u obitelji: uključuje sva djela fizičkog, seksualnog, psihološkog i ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, obiteljskoj jedinici ili između intimnih partnera. To mogu biti bivši ili sadašnji supružnici i kad nemaju isto prebivalište.

-Uznemiravanje na temelju spola: nepoželjna verbalna, fizička ili druga neverbalna ponašanja seksualne prirode sa svrhom ili učinkom kršenja dostojanstva osobe.

-Genitalno sakaćenje: ritualno rezanje ili uklanjanje nekih ili svih vanjskih ženskih genitalija, što izaziva zdravstvene probleme, ponekad i smrt.

-Prisilni brak: brak sklopljen pod fizičkim, emocionalnim ili psihološkim pritiskom, a najčešće se odnosi na dječje brakove.

-Internetsko nasilje: sva ilegalna ili štetna ponašanja nad ženama u internetskom prostoru. Uključuju prijetnje, vrebanje ili poticanje na nasilje, neželjenu, uvredljivu ili seksualno eksplicitnu e-poštu ili poruke, dijeljenje privatnih slika ili videozapisa bez pristanka.

Izvor: Europska komisija

Višnja Ljubičić upozorava da represija i kažnjavanje neće donijeti rezultate bez prevencije i resocijalizacije počinitelja nasilja. A tog je nasilja, prema statistici, sve više, pa je samo lani nasilje u obitelji poraslo za 39 posto u odnosu na 2019. godinu.

Europarlamentarci upozoravaju da u cijeloj EU anti-rodni i anti-ženski pokreti pokušavaju srušiti postojeće zakone o ženskim pravima i LGBTI pravima, što ugrožava demokratske institucije, vladavinu zakona i temeljnih prava. Podsjećaju na temeljnu činjenicu da vladavina zakona i demokracija postoje samo ako postoji i ravnopravnost spolova. U protivnom, ravnopravna je samo polovica stanovništva.

Najvažnije poruke Rezolucije
Rodno uvjetovano nasilje je kršenje temeljnih prava u EU, rezultat je patrijarhalnog društva i ima prekograničnu dimenziju. Ono je također rezultat nejednake raspodjele moći, patrijarhalnih struktura i rodnih stereotipa koji su doveli do diskriminacije žena, a situaciju pogoršavaju socijalne i ekonomske nejednakosti. Stoga je za sprečavanje te vrste nasilja nužno suzbijati seksizam, rodne stereotipe i patrijarhalne vrijednosti, a ravnopravnost spolova treba imati središnje mjesto u obrazovanju. Kršenja seksualnih i reproduktivnih prava su oblik nasilja nad ženama i djevojkama, a u to svakako možemo uključiti i otežan pristup pobačaju. Države članice moraju žrtvama osigurati pristup pravdi i izbjeći njihovu diskriminaciju, traumatizaciju i dodatnu viktimizaciju za vrijeme sudskih, medicinskih i policijskih postupaka, a pravnu pomoć trebala bi financirati država.

Tekst preuzet sa portala Reci.hr