Udruga Roda je postavila pitanja političkim strankama o devet tema koje zanimaju roditelje uoči parlamentarnih izbora 2016.

– Odgovore stranaka objavljivat ćemo kako budu stizali, poručuju.

Područje reproduktivnih prava

1. Smatrate li da je područje medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj optimalno zakonski uređeno, te, jesu li, prema Vašem mišljenju, izdvajanja za ovaj zdravstveni problem dostatna? Molimo obrazložite odgovor.
2. Planirate li potaknuti izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji? Ukoliko želite, molimo navedite glavne smjernice planiranih izmjena.
3. Hrvatska investira u svoje primalje, i preko 100 primalja je već završilo dodiplomski studij, ali nažalost, na svojim radnim mjestima, visokoobrazovane primalje i dalje rade posao primaljskih asistentica, tj. isti posao koji su radile i prije završenog studija. Planirate li promijeniti status diplomiranih primalja unutar zdravstvenog sustava te im omogućiti samostalan rad unutar i izvan rodilišta?
4. Iako broj poroda opada, Hrvatska je vrlo daleko od postizanja standardnog broja primalja u odnosu na broj poroda godišnje (1 na 30 je standard, a u nekim rodilištima je taj broj 1 na 250 i više). Kako poboljšati sigurnost skrbi u hrvatskim rodilištima po pitanju tog nedostatka kadra kako bi se Hrvatska približila navedenom standardu?
5. U lipnju 2015. CEDAW odbor pri UN-u dao je niz preporuka Republici Hrvatskoj za ostvarenje reproduktivnih prava žena. U kojem roku planirate implementaciju tih preporuka u praksi?

Zaštita i podrška dojenju

1. Dojenje je vrlo važno javnozdravstveno pitanje koje direktno utječe na zdravlje djece i obitelji. Nažalost, dojenje nije prioritet zdravstvenog sustava u Hrvatskoj i stope dojenja su niske. Majkama često nedostaje kvalitetna potpora u dojenju nakon otpusta iz rodilišta (gdje često također nije dostupna), a u Hrvatskoj postoji tek nekoliko laktacijskih ambulanta. Planirate li uspostaviti mrežu laktacijskih ambulanta i podrške za majke i djecu nakon otpusta iz rodilišta? Kako?
2. Iako je Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko donekle implementiran u hrvatske zakone i pravilnike, postoje ozbiljni problemi poput toga da nadležne institucije (Ministarstvo zdravlja) ne nadziru i ne sankcioniraju kršenja. Planirate li stvoriti mehanizme nadzora i sankcioniranja kršenja Pravilnika?
3. Tvrtke koje proizvode nadomjestke za majčino mlijeko reklamiraju se zdravstvenim stručnjacima (pedijatrima, medicinskim sestrama i primaljama) na zdravstvenim skupovima, što krši Pravilnik i direktno utječe na preporuke za (ne) dojenje koji isti zdravstveni djelatnici onda daju roditeljima. 4. Planirate li onemogućiti tvrtkama koje se bave proizvodnjom i distribucijom adaptiranog mlijeka za dojenčad da sponzoriraju skupove zdravstvenih djelatnika?

Vrtići i škole

1. Dostupnost kvalitetnih vrtića (blizinom i primjerenom cijenom) je preduvjet za zaposlenost roditelja, dobrobit obitelji i ekonomski rast te je važan preduvjet za ravnomjerni razvoj i budući uspjeh djece. Nažalost, vrtić nije jednako dostupan svoj djeci u Hrvatskoj, a djeca u vrtićima ne borave pod jednakim uvjetima i okolnostima. Hoćete li osigurati izjednačavanje standarda boravka i prehrane u predškolskim i školskim ustanovama u cijeloj Hrvatskoj uz pomoć mjera na nacionalnoj razini i kojih.
2. Diljem Hrvatske, djeca pohađaju školu u smjenama, što stvara veliki pritisak na obitelji i otežava usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza. Planirate li graditi nove škole odnosno obnavljati postojeće prostore za odvijanje školskih programa, tako da većina djece može pohađati nastavu u jednakokvalitetnim uvjetima, u jednoj smjeni?
3. Učenici nižih razreda osnovne škole provedu dio dana bez adekvatnog nadzora ukoliko se u njihovim školama ne organizira kvalitetan produženi boravak koji je cijenom prihvatljiv za budžet njihovih roditelja. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić je 2011. izjavila da bi djeci do IV. razreda osnovne škole trebalo osigurati produženi boravak da bi im se osiguralo odrastanje u sigurnoj okolini. Koje aktivnosti planirate poduzeti da biste omogućili dostupnost produženog boravka do IV. razreda osnovne škole za većinu djece u Hrvatskoj?

Obrazovanje

1. Školski udžbenici nažalost i dalje predstavljaju velik izdatak za kućne budžete obitelji sa djecom. Obzirom na to da neke jedinice lokalne samouprave sufinanciraju ili u potpunosti financiraju školske knjige dok druge jedinice to ne rade, djeca i obitelji u Hrvatskoj su u neravnopravnom položaju obzirom na njihovo mjesto stanovanja. Planirate li uvesti nacionalne subvencije ili smjernice da bi sve obitelji u Hrvatskoj imale jednake uvjete -sufinancirane školske knjige, ili pak planirate uvesti nove prakse po pitanju korištenja udžbenika u školama (npr školske setove udžbenika, nasljeđivanje)?
2. Školski prijevoz za srednjoškolce financiraju lokalne samouprave, no nažalost u nejednakoj mjeri, što predstavlja još jedan udar na kućne budžete obitelji u Hrvatskoj, često obitelji koje su već u neravnopravnom položaju zbog toga što stanuju u ruralnim ili dislociranim područjima. Planirate li donijeti nacionalne smjernice kako bi svim učenicima srednjih škola prijevoz do škole bio dostupan po jednakim uvjetima?
3. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa mnoge izmjene u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, od kojih Cjelovita kurikularna reforma ima ključnu ulogu. U sklopu trenutnog prijedloga reforme predviđeno je i uvođenje međupredmetnih tema, od kojih se neke izravno dotiču tema i pitanja vezanih uz zdravlje, obiteljski život i ljudska prava. Kako komentirate prijedlog međupredmetne teme “Zdravlje” u trenutnom prijedlogu reforme? Kakvi su vaši planovi na području odgoja o spolnom i reproduktivnom zdravlju, te kako bi ocijenili i komentirali trenutnu situaciju u školama, te način na koji su te teme predložene u reformi obrazovanja? Kako komentirate trenutni prijedlog međupredmetne teme “Građanski odgoj” u obrazovnoj reformi?
4. Sve je više građanskih inicijativa i udruga koje zahtijevaju demokratizaciju školskog sustava u Hrvatskoj. Od zahtjeva za otvaranjem prema drugačijim modelima škola (slobodna škola, demokratska škola) do omogućavanja školovanja kod kuće. Što planirate napraviti po ovom pitanju (otvaranja obrazovnog/školskog sustava liberalnijim modelima) tijekom svog mandata i na koji način (hoćete li se voditi primjerom neke od susjednih država, ako da, koje)?

Sigurnost djece u prometu

1. U Hrvatskoj se i dalje premalen broj djece redovito prevozi automobilom u odgovarajućoj autosjedalici; prema podacima iz 2015. samo se 40% djece vozi u autosjedalici primjerenoj njihovom uzrastu. Planirate li uvesti politike koje bi utjecale na povećanje tog broja (npr. ukidanje ili smanjenje PDV na autosjedalice, naputak da se roditelji koji ne prevoze djecu u autosjedalicima sankcioniraju prema Zakonu o sigurnosti prometa)?

Prava roditelja na tržištu rada

1. Zadnje izmjene i dopune Zakona o radu iz 2014. smanjile su prava roditelja kroz razne nesigurne oblike rada i ozakonile su neke oblike diskriminacije. Prijenos ugovora o radu (outsourcing), agencijski rad, neregulirana fleksibilizacija rada unose nesigurnost na tržište rada što osobito pogađa žene u reproduktivnoj dobi (one koje planiraju majčinstvo, trudnice i majke male djece). Ti oblici rada pogoduju raznim oblicima diskriminacije, a jedan od najčešćih i najtežih oblika diskriminacije žena na tržištu rada je zapošljavanje na određeno vrijeme. Ovu vrstu rada poslodavci su zadnjih godina usvojili kao pravilo zbog čega velika većina njih, koja uključuje privatni ali i javni sektor, novozaposlenim ženama nude ugovor na određeno vrijeme koji se, u slučaju trudnoće ili čestih bolovanja radi djeteta, ne produljuje. Također, Zakon o radu više ne štiti majke djece mlađe od tri godine od noćnog rada. Koje konkretne mjere planirate poduzeti kako biste unaprijedili položaj trudnica i majki male djece na tržištu rada i zaštili ih od nesigurnosti na tržištu rada i diskriminacije?
2. Iznos naknade za rodiljni dopust (do djetetovog 6. mjeseca života) je trenutno delimitiran i iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. No, novčana naknada za roditeljski dopust (180 dana od djetetovog navršenog 6. mjeseca života) ne može, za puno radno vrijeme, iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (2.660,80 kuna). Taj limit dovodi obitelji sa malim djetetom u nepovoljan ekonomski položaj u tom razdoblju te destimulira očeve na korištenje roditeljskog dopusta. Planirate li povećati iznos naknade za roditeljski dopust, u kojim iznosima i iz kojih izvora?
3. Nezaposleni očevi trenutno nemaju pravo na plaćeni roditeljski dopust kao što to imaju nezaposlene majke. Planirate li to pravo izjednačiti?
4. Kod obračuna mirovine, roditelji na rodiljnom i/ili roditeljskom dopustu, najčešće majke, su zakinute zbog rodiljnog / roditeljskog dopusta, s obzirom da im se to vrijeme uračunava u staž, ali s iznosom nula kuna, čime im se umanjuje osnovica za obračun mirovine. Planirate li uvesti politike koje bi omogućile da se vrijeme provedeno na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu pravednije odrazi na obračun mirovine?

Djeca i roditelji u zdravstvu

1. Sva djeca u Hrvatskoj imaju pravo na jednaku razinu i kvalitetu skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod bolničkog liječenja. Nažalost, to nije u praksi zaživjelo. Koje korake planirate poduzeti da izjednačite dostupnost dovoljnog broja pedijatrijskih timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obzirom na broj djece za svu djecu u Hrvatskoj, i po kojoj dinamici?
2. Kad je u pitanju mogućnost boravka uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja, podzakonski akti diskriminiraju hospitaliziranu djecu i njihove roditelje po različitim osnovama: po djetetovoj dobi, po vrsti bolesti, po načinu hranjenja, po stupnju invalidnosti, na način da se roditeljima onemogućava bolovanje i/ili ne omogućava boravak uz hospitalizirano dijete. Da bi boravili uz hospitalizirano dijete, roditelji moraju plaćati dnevnu naknadu do 700 kn (ovisno o bolnici i odjelu, s tim da se u nekim bolnicama naknada ne naplaćuje). Umjesto da uvjeti budu isti za sve bolnice i svu djecu, odluke se prepuštaju pojedinačnim bolnicama i odjelima i zato ne postoji fiksna cijena. Roditelji bolesnog djeteta su često u nepovoljnom financijskom položajui svaki dodatni udar na njihov kućni budžet ih gura bliže siromaštvu. Koje korake planirate poduzeti da zaštitite obitelji sa bolesnom djecom, posebice kad je djetetu potrebno bolničko liječenje?
3. Roditelji čija se djeca liječe u drugom gradu nemaju mogućnost boravka uz dijete ili uz bolnicu u blizini djeteta zbog toga što u Hrvatskoj ne postoji niti jedna Kuća za roditelje, za razliku od EU, gdje je to uobičajena praksa. Planirate li i u kojem roku osnovati mrežu kuća za roditelje ili osigurati smještaj za roditelje bolesne djece koje se liječe izvan mjesta boravka?

Djeca i elektronički mediji

1. Djeca su trenutno meta reklama za potrošačke artikle i često nezdrave prehrambene proizvode. Nekoliko zemalja EU zabranjuje reklame namijenjene djeci, odnosno reklamiranje u vrijeme emitiranja dječjih emisija na televizijskim programima. Planirate li regulirati odnosno zabraniti reklamiranje usmjereno izravno na djecu?
2. Zaštita djece od potencijalno štetnih sadržaja u medijima jedan je od segmenata medijskih prava djece, utemeljenih na Konvenciji o pravima djeteta, kao i na nizu propisa te na Nacionalnom programu aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine. Unatoč poboljšanjima, još uvijek nije ostvarena učinkovita zaštita djece od potencijalno štetnih sadržaja (npr. pornografski oglasi, vulgarnosti, prizori pretjeranog nasilja), koji su lako dostupni djeci putem elektroničkih izdanja novina i drugih elektroničkih publikacija, kao i televizije. Koje korake namjeravate poduzeti za zaštitu djece od potencijalno štetnih sadržaja putem elektroničkih publikacija?

Netradicionalne obitelji

1. Sustav posvajanja u Hrvatskoj često se opisuje kao neuređen i nedovoljno kvalitetno organiziran, prema izjavama osoba koje su pokušale posvojiti i iskustvima udruga koje se bave posvajanjem. Parovi dugo čekaju, osobe koje nisu u braku/vezi komentiraju kako je za njih postupak dodatno otežan, dok su istospolni parovi u potpunosti spriječeni u mogućnosti posvajanja. Planirate li promjene u sustavu posvajanja u Hrvatskoj i koje?
2. Zakon o životnom partnerstvu ocijenjen je kao pozitivan korak naprijed u priznavanju prava istospolnih parova i zakonskog reguliranja njihovog obiteljskog života i na europskoj razini, i od strane udruga koje se bave LGBT temama, kao i od samih korisnika/ca zakona. Ali ipak Zakon o životnom partnerstvu ne pruža jednaku razinu prava istospolnim parovima i njihovim obiteljima kao što to čini Obiteljski zakon za heteroseksualne parove. Smatrate li da prava istospolnih parova treba i dalje uređivati posebnim zakonom/ima? Planirate li izmjene Zakona o životnom partnerstvu i ako da, koje?