Deset članica udruge Roda sudjelovalo je na simpoziju ginekologa i porodničara naziva “Pravni, etički i medicinski aspekti suvremenog vođenje poroda” održan 8. i 9. travnja na Plitvičkim jezerima.

Teme predavanja unaprijed su nametnule zaključke i stavove koji su trebali biti izneseni na samom simpoziju, poput:

Odbijanje za život nužne intervencije na porodu – novo lice čedomorstva?
Odgovornost roditeljskih udruga u kreiranju javnog mnijenja i mišljenja u vezi trudnoće i poroda
Mogu li se uskladiti prava rodilje i dobra klinička praksa?

Članice Rode koje su prisustvovale simpoziju iznenadile su se činjenicom da su stavovi izneseni u predavanjima vrlo često bili različiti od onih očekivanih u odnosu na naslove predavanja koji su u nekim slučajevima bili napadački intonirani.

Nadalje, simpozij je bio pun zabrinjavajućih izjava od strane specijalista ginekologije i porodništva koji su na čelu nekih rodilišta u Hrvatskoj.

Primjerice, dr. Tomislav Hafner iz KB Sveti Duh izjavio je u svom predavanju da “žene rađaju u boksovima nalik štalama u kojima žive kobile”, ističući kako to nije optimalno okruženje za odvijanje poroda i ne zadovoljava potrebe rodilja.

Situacija je slična čak i na odjelima koji su zadnjih godina obnavljani u Hrvatskoj, stoga se s pravom pitamo zašto žene trenutno u novoobnovljenim bolnicama rađaju u “ljepšim štalama” umjesto da su se prostori uređivali funkcionalno, prema europskim standardima.

U većini izlaganja i prezentacija djelatnika hrvatskih rodilišta izostao je znanstveni pristup – izlaganja su tek rijetko, ako uopće, uključivala aktualne statistike hrvatskih rodilišta, a prijedlozi i preporuke iz predavanja nisu nužno pratili na dokazima temeljenu praksu.

Neki izneseni stavovi slika su i prilika trenutno prevladavajućeg stanja (uma) u hrvatskim rodilištima.

Kao primjer možemo navesti izjavu dr. Berivoja Miškovića, predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo KB Sveti Duh, koji je u svom predavanju kolegama savjetovao da se u svrhu ostvarenja boljeg kontakta s rodiljom “nasmiješe ženi u rađaonici, uštipnu je za obraz”.

Nažalost, ovakvi stavovi i činjenica da se u hrvatskom zdravstvu priča jedno, a čini nešto potpuno suprotno, uobičajeni su pa je tako prihvatljivo da se odjeli obnavljaju da bi zadovoljili prevaziđene standarde koristeći novac poreznih obveznika, iako i sami djelatnici vide da nisu funkcionalno poboljšani, a očito je prihvatljivo i da predstojnik druge po veličini klinike za porode u Zagrebu izjavljuje da je poželjno da njegovi kolege štipaju rodilje za obraze.

Na kraju simpozija, kad su (konačno) na red došle primalje kako bi predstavile svoju viziju budućnosti primaljske skrbi u Hrvatskoj i nužnost promjene sustava u model više nalik zapodnoeuropskim sustavima gdje su upravo primalje te koje pružaju skrb nerizičnim trudnicama i rodiljama, liječnici su izašli iz dvorane i tek šačica ljudi ostala je poslušati izlaganje (što vrlo jasno pokazuje kakav je status primalja danas) jednako kao i na okruglom stolu o prizivu savjesti, kao da je stav struke već formiran i okrugli stol je organiziran forme radi.

Usprkos najavama organizatora simpozija dr. Vladimira Blagaića iz KB Sveti Duh, nije bilo moguće donijeti nikakve zajedničke zaključke simpozija jer nije bilo prostora za diskusiju niti za razmatranje različitih stavova i mišljenja.

Nažalost, nismo imale priliku čuti puno o stanju u hrvatskim rodilištima niti o stanju prava žena na reproduktivno zdravlje u Hrvatskoj.

Liječnici psihijatri već ovu subotu, 16. travnja 2016. organiziraju u Zagrebu kongres pod nazivom Psihosomatika u opstetriciji.

Prema programu kongresa dostupnom ovdje jasno je da se polako, ali sigurno radi na tome da se žene koje ne pristaju biti poslušne i potčinjene sustavu, nego zahtijevaju da ih se aktivno uključi u odlučivanje o njihovom tijelu i zdravlju, proglasi neuračunljivima i labilnima.

Smatramo da su ovakvi pokušaji da se žene diskreditiraju, posebice trudnice i rodilje, na način da ih se smatra neubrojivima, još jedan u nizu načina kako se liječnička struka želi nametnuti kao jedina relevantna u reproduktivnom zdravlju žena, iako znamo da je primaljska struka vrlo važna i u mnogim europskim zemljama zastupljenija u pružanju skrbi zdravim trudnicama i rodiljama nego liječnička.

Također, smatramo da je kongres s ovakvim programom još jedan pokušaj isključivanja žena iz odluka o vlastitom zdravlju na način da se jednim mahom sve proglasi neubrojivima.

U skrbi za trudnice i rodilje u Hrvatskoj nužno su potrebne temeljite promjene, kao i općenito u skrbi o reproduktivnom zdravlju.

Nakon simpozija na Plitvicama i uvidom u program kongresa koji se sprema u Zagrebu ove subote, nismo ništa bliže poboljšanjima ni zaključicima o tome što treba činiti da bi poboljašli sustav kao ni prijedlozima kako uspostaviti suradnju prema zajedničkom cilju svih ključnih dionika – korisnica, primalja i liječnika.

Dobile smo samo bolji uvid u to koliko je sustav skrbi o reproduktivnom zdravlju truo, neučinkovit i prepun nerazumijevanja za potrebe žena, te diskriminira upravo one koje ga najviše koriste – žene. Nameće se pitanje – mrze li zapravo (glasni) pojedinci unutar sustava žene?