Svjetski dan romskog jezika, koji se obilježava 5. studenoga kao jedan od tri nacionalna praznika Roma u Republici Hrvatskoj, ove je godine posvećen tisućljetnoj obljetnici od prve migracije Roma iz Indije, a tim povodom iz Preporodne dvorane Narodnog doma HAZU-a u Zagrebu odaslane su u ponedjeljak poruke o važnosti promicanja i afirmacije romskoga jezika kao temeljne odrednice romskoga identiteta i kulture, prenosi Hina.

Na devetom središnjem održavanju Svjetskog dana romskoga jezika zastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi istaknuo je kako se taj dan, jedan od tri nacionalna praznika Roma u Hrvatskoj, danas obilježava u 12 zemalja Europe, zahvaljujući zajedničkoj inicijativi pokrenutoj upravo u Hrvatskoj.

“Zbog činjenice da Romi nemaju matičnu državu posebno je važno uključivanje i integracija romskog naroda u društvima država u kojima stoljećima stanuju”, rekao je Kajtazi. Za održivu i dugoročnu uključenost romskog naroda u RH iznimno je bitna podrška institucija, a kako bi se unaprijedila pozicija Roma u svim ključnim područjima – obrazovanju, stanovanju, zapošljavanju i zdravstvu, napomenuo je.

U tom smislu romska zajednica u Hrvatskoj najveću pomoć očekuje od Vlade RH sukladno zajedničkim dogovorima, ostajući zasad i dalje pri stavu kako nije dovoljno učinjeno, te očekuje veću predanost integraciji Roma u našem društvu, rekao je.

Za bolje pozicioniranje romskog pokreta, veću zaštitu romske nacionalne manjine diljem svijeta, te ekonomsko i kulturno jačanje pozicije Roma, pogotovo djece i mladih, ključnu ulogu ima rasprava o otvaranju mogućnosti i stjecanju posebnog statusa i prava Roma u svijetu u odnosu na Indiju, istaknuo je Kajtazi.

“Poruka današnjeg skupa svakako je jača afirmacija romske kulture i jezika, ali također želimo signalizirati i potrebu da se neupitno indijsko podrijetlo Roma dodatno istraži”, zaključio je.

U povodu održavanja Svjetskog dana romskoga jezika inicirani su razgovori o službenom priznavanju Roma od strane indijske države koji su na dobrom putu prema konkretnim pomacima, dodao je.

Svjetski dan romskog jezika od 2009. godine organizira Savez Roma u RH ‘Kali Sara’. Međunarodna inicijativa obilježavanja toga dana, koju je 2015. godine prihvatila i Opća skupština UNESCO-a, krenula je iz Hrvatske, nakon što je u izdanju Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH ‘Kali Sara’ 2008. godine predstavljen prvi “Romsko-hrvatsko i hrvatsko-romski rječnik” Veljka Kajtazija.

Iako većina Roma govori jezikom romani chib, zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran, kao i zbog njegove dijalektalne razmrvljenosti – romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom koji čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih – romski je jezik ugrožen, pa je tako jedan od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika ukazati na važnost njegove standardizacije, ali i ostvarivanja prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, već i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnoga identiteta.

Od pradomovine Indije do međunarodnog priznanja romskog jezika i kulture

Francuski lingvist Marcel Courthiade, poznavatelj romske kulture i promotor romskoga jezika i kulture u svijetu s Nacionalnog instituta za orijentalne jezike i civilizaciju u Parizu, istaknuo je kako o podrijetlu Roma postoje brojne teorije, no Romi već od 15. stoljeća znaju da potječu iz Indije, kada su prvo 1422. godine u Italiji, a potom i 1450. u Francuskoj otkriveni zapisi koji su poslužili kao prva svjedočanstva njihova indijskoga podrijetla. Uslijedila su brojna druga svjedočanstva, pronađena u Veneciji, Pragu, Brasu.

Romi su isprva bili dobrodošli na europskom kontinentu, no oko 1500. godine dogodila se promjena u narativu, te su nakon stoljeća diskriminacije i poricanja obilježenih poricanjem romskoga identiteta i kulture, tek u 20. stoljeću utvrđene preciznije i točnije informacije i klasifikacija koja vrijedi i danas, pa se neupitno zna da su Romi u Europu došli iz središnje Azije prije nekih tisuću godina, rekao je Courthiade naglasivši kako “danas svi znamo istinu, imamo znanstvene dokaze, i smatram da je pitanje standarda da se ne smiju događati pogreške po tome pitanju”.

Događanje je okupilo brojne predstavnike lokalne i državne vlasti, ministarstava, Vlade, Sabora, Grada Zagreba, Katoličke crkve i Islamske zajednice, niza veleposlanstava, te državnih agencija i ureda, nacionalnih zaklada, kulturnih institucija i drugih organizacija.

Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, izaslanik predsjednika vlade Andreja Plenkovića, istaknuo je da je jezik bio i ostao jedna od ključnih ljudskih institucija, poput obitelji, morala ili zakona. “Jezik je dio priče o nama, našoj prošlosti i našoj budućnosti. Danas odajemo počast svim našim precima koji su usprkos svim nedaćama sačuvali taj neprocjenjivi dragulj našeg identiteta”, poručio je.

Izaslanica predsjednice RH Renata Margaretić-Urlić istaknula je kako Hrvatska posebno poštuje prava i njeguje identitete svih svojih manjinskih zajednica, što hrvatsko društvo čini jednim od tolerantnijih i uvijek spremnih na dijalog i razumijevanje različitih kultura i običaja. Upravo je Hrvatska osigurala budućnost obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te kao jedna od prvih u svijetu prepoznala i priznala nacionalnu posebnost Roma, otvorila mogućnost njihove afirmacije u politici, prosvjeti i kulturi, rekla je.

U romskom jeziku, istaknula je izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Vesna Bedeković, ogleda se “identitet, duhovno biće, snažan biljeg, pripadnost i iznad svega opstojnost romskoga naroda, koji Hrvatska smatra bogatstvom svojega društva koje ju čini snažnijom i identitetski bogatijom zemljom”.

Dodijeljene i nagrade za životno djelo

Obilježavanje Svjetskoga dana romskog jezika počelo je u subotu dvodnevnim međunarodnim simpozijem na temu “Tisućljetne migracije Roma iz pradomovine Indije u Europu i ostatak svijeta” koji je okupio predstavnike Međunarodne romske unije, profesore, književnike, publiciste, novinare i druge stručnjake za jezik i kulturu romskoga naroda.

Na Svjetski dan romskoga jezika dodjeljuju se i dvije nagrade za životno djelo, Ferenc Sztojka i Šaip Jusuf, nazvane po začetnicima standardizacije romskoga jezika. Ove su ih godine nagrade dobili izozemski novinar Orhan Galjuš i talijanski glazbenik i skladatelj Santino Spinelli.

Galjuš, dobitnik nagrade Ferenc Sztojka, direktor nizozemskog romskog Radija Patrin iz Amsterdama, s podružnicama u Ukrajini, Moldaviji, Turskoj, Portugalu i drugim zemljama, koji već 20 godina emitira na romskome jeziku, zahvalio je na nagradi, istaknuvši kako je to za njega najvažnija nagrada u životu, potvrda njegovu doprinosu širenju i afirmaciji romskoga jezika.

Spinelli je zahvalio na nagradi i pozvao sve na koncert kojim će u Muzeju suvremene umjetnosti u ponedjeljak navečer zaključiti bogat program obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika.

U povodu Svjetskoga dana romskog jezika u Državnom arhivu otvara se izložba “Rromengo drom – Tisuću godina migracije Roma“.