Aktualno, Nekategorizirano

Sanja Iveković: Lijepa naša tišina

tn_article_thumb_sq_1523969614-lijepanaatiinaSanja Iveković predstavlja se s novim radom na temu “Tišina” u programu Galerije 90-60-90.

Kad upotrijebimo pojam “pravo” najčešće sama riječ budi sliku sustava koji se sastoji od zakona kojima se uređuju međuljudski odnosi i odnosi u društvu. Oni koji zakone poštuju su unutar, a oni koji ih ne poštuju su van sustava. Ipak, svjesni smo da takva papirnata odrednica u realnom životu možda nije sasvim točna. Franz Kafka u svojoj pripovijetci “Ispred zakona” smješta glavnog lika pred vrata zakona koja su otvorena no on, radi vlastite paraliziranosti gledanja u otvoreni sustav kao u glavu Meduze, ne uspijeva ući. Filozof Giorgio Agamben u svojem Homo Saceru definira takav oblik ljudskog postojanja golim životom. Pravo i zakoni drže određene ljude isključenima iz sustava, no upravo takvim definiranjem javlja se isključujuća uključivost. Kroz isključivanje oni postaju dio sustava, definirajući sustav i njegovu moć. Na izložbi “Lijepa naša tišina” umjetnica Sanja Iveković bavi se temom ljudskih i građanskih prava, kao i temom mogućnosti građanskog prosvjeda, otpora, protesta, pa čak i revolucije. Ona to čini aproprijirajući vlastite dokumente i iskustva, koje komparira na temelju zvuka odnosno tišine.

(…)Video-radovi predstavljaju svojevrsan podsjetnik na nužnost otpora političkim obrascima moći koji interveniraju u mekani pravni sustav, pa čak i pod cijenu osvještavanja činjenice da je čin otpora uzaludan i ponižavajuć. (iz teksta Olge Majcen)

Izložba “Lijepa naša tišina” dio je ciklusa izložbi Galerije 90-60-90 u 2018. godini na temu Tišina i uključuje dva dijela – video rad “Tišina, policija snima!” i trokanalnu video instalaciju “Lijepa naša”.

Djelo Sanje Iveković obilježeno je kritičkim diskursom o politici slike i tijela. U njezine umjetničke strategije ubrajaju se analize medijske konstrukcije identiteta kao i politički angažaman, solidarnost i aktivizam. Djeluje na području performansa, videa, instalacija i javnih akcija od početka 1970-ih godina. Njezin se rad od devedesetih godina bavi propašću socijalističkih režima i posljedicama trijumfa kapitalizma i tržišne ekonomije nad uvjetima života, posebice kod žena.

Pogon