Najavljena gradnja tisuća novih malih hidroelektrana na području zapadnog Balkana prijeti opasnom devastiranju okoliša u državama te regije i uništenju endemskih biljnih i životinjskih vrsta koje tamo obitavaju, upozorili su u srijedu u Sarajevu predstavnici regionalnih udruga koje se zalažu za zaštitu okoliša, prenosi Hina.

Na skupu su sudjelovale i međunarodne organizacije te Češka, kao država-članica Europske unije koja snažno podupire takve projekte.

Oni su se okupili na trodnevnoj konferenciji koju su organizirale udruge Arnika iz Češke, Centar za životnu sredinu iz BiH i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) Adria, uz potporu Europske unije, češke vlade, Global Greengrants fonda i njemačke zaklade “Heinrich Böll”.

Na konferenciji su predstavljani podaci o planovima za gradnju 2700 hidroelektrana u državama zapadnog Balkana. Pritom se na 244 rijeke koje se nalaze u BiH planira gradnja oko 300 malih hidroelekrana upitne učinkovitosti, koje, kako se upozorava, mogu nanijeti veliku štetu mikroregijama u kojima se podižu, uključujući tu utjecaj na smanjenje postojećih zaliha pitke vode nužnih za opstanak stanovništva.

Dodatni je problem što planovi za gradnju obuhvaćaju i lokalitete u čak četiri nacionalna parka unutar BiH.

Ekološke udruge su upozorile kako su potpuno neutemeljene tvrdnje da mini hidroelektrane predstavljaju čist oblik proizvodnje električne energije, a upravo je to temeljni argument zbog kojega takvi projekti imaju povlašeni status, a investitori uživaju značajnu potporu države.

“Sigurni smo da ne bi bilo tako masovne gradnje hidroelektrana da nema značajnog poticanja od države i mi ćemo se boriti da se to ukine, jer je pod velikim pritiskom mnošto endemskih vrsta. U BiH se planira gradnja oko 300 malih hidroelektrana, a mora se znati kako je to mizernih 3 posto ukupne proizvodnje hidroenergije u državi, dok su s druge strane štete ogromne. Ne smijemo dopustiti najezdu malih hidroelektrana”, kazao je Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu BiH.

Iz te organizacije tvrde kako BiH za solarne elektrane izdvaja tek između 2 i 3 posto od ukupnih poticaja za energetski sektor, dok za male hidroelektrane izdvaja neusporedivo veća sredstva.

Zbog intervencija na rijekama slatkovodni sustavi diljem svijeta bilježe gubitak od 83 posto ukupne biološke raznolikosti, a ekološke udruge žele potaknuti mjere kojima bi se do 2030. taj dramatični trend zaustavio te postupno osigurao oporavak tih sustava.

Češki veleposlanik u BiH Jakub Skalnik kazao je kako je jedna od prioritetnih politika unutar EU zaštititi okoliš od daljnje devastacije.

I sam je kritizirao strategiju koja potiče masovnu gradnju malih hidroelektrana.

“Neprihvatljivo je da se one nazivaju proizvođačima obnovljive energije. Njihova će izgradnja izazvati nezapamćene štete za rijetke endemske vrste, ali i za ljude”, kazao je češki diplomat.

Sarajevskoj konferenciji nazočile su i žene iz mjesta Kruščica kod Viteza u središnjoj Bosni, koje su 2018. svojim angažiranjem uspjele spriječiti gradnju male hidroelekrane, ali su zbog toga mjesecima morale trpjeti represiju te sudske progone.