Na Zavodu za zapošljavanje u Hrvatskoj oko 6200 osoba s invaliditetom čeka posao, najviše zbog nedostatne obrazovanosti za potrebe tržište, istaknuto je u ponedjeljak na otvorenju 22. Hrvatskog simpozija osoba s invaliditetom, na kojemu je pravobraniteljica Anka Slonjšak pozvala na bolju povezanost obrazovnog sustava i tržišta rada.

Srednje stručne škole u Hrvatskoj djecu s teškoćama u razvoju i dalje osposobljavaju za poslove nepotrebne tržištu, ustvrdila je pravobraniteljica Slonjšak na početku dvodnevnog 22. Hrvatskog simpozija osoba s invaliditetom, koji se održava u Zagrebu na temu “Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom – Obrazovanje, zapošljavanje i položaj osoba s invaliditetom”.

Slonjšak: Školama nedostaju stručnjaci za rad s djecom s teškoćama u razvoju

Upozorila je i na praksu da se djecu s teškoćama u razvoju usmjerava u posebne odgojno-obrazovne ustanove čime se “zatvara njihov krug razvijanja kompetencija i vještina za buduće zaposlenje”, a školama diljem Hrvatske nedostaju kadrovi za rehabilitaciju takvog djeteta, a kasnije i osobe s invaliditetom. Tvrdnju je potkrijepila rezultatima ankete koju je ured pravobraniteljice proveo u 100 srednjih škola u Hrvatskoj, a koja je pokazala da u 78 posto škola nedostaju stručni suradnici za rad s djecom s teškoćama u razvoju, poput logopeda.
Dopredsjednica zajednice udruga osoba s invaliditetom Marica Mirić ustvrdila je kako je zadnje dvije godine ipak učinjen iskorak u zapošljavanju osoba s invaliditetom, zahvaljujući uvođenju kvota kroz Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

“U zadnje dvije godine stopa zapošljavanja osoba s invaliditetom je veća čak nego kod tzv. zdravih osoba. Međutim, još uvijek postoje predrasude kod poslodavaca, ali i objektivne teškoće jer osobe s invaliditetom nemaju struku koju se traži na tržištu rada”, rekla je Mirić istaknuvši da je upravo zato obrazovanje središnja tema ovogodišnjeg simpozija osoba s invaliditetom.

Mirić: Djeci s teškoćama u razvoju obrazovanje mora biti i programski pristupačnije

Djeci s teškoćama u razvoju obrazovanje mora biti pristupačnije, ne samo fizički nego i programski, posebno visoko obrazovanje, jer im jedino dobro obrazovanje može osigurati konkurentnost na tržištu rada, poručila je Mirić.

Na otvorenju simpozija otvorene su i neke druge aktualne teme poput izmjena i dopuna zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je prošao prvo saborsko čitanje, a na simpoziju ga je predstavila Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Kao cilj tih izmjena istaknula je ubrzanje i olakšavanje ulaska osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije.

U centre za profesionalnu rehabilitaciju te će se osobe ubuduće upućivati direktno na procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja, kako je to predviđeno sadašnjim zakonom, istaknula je Burić. Precizirat će se i odredbe o kvotnom zapošljavanju, a predlaže se razdoblje od 24 mjeseca od upisa u sudski registar, tijekom kojega novi poslodavac ne bi imao obavezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Vezano uz kvotno zapošljavanje, na skupu je iznesen i podatak da je danas u RH zaposleno 10.555 osoba s invaliditetom, te da ih se svake godine zaposlilo više od 2500 – u 2015., 2016. i u prvih sedam mjeseci 2017.

Na simpoziju je bilo riječi i o izmjenama metodologije vještačenja, koje su ocijenjene uskim grlom za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Đurđica Blažinkov Živković iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, govoreći o novoj Uredbi o metodologijama vještačenja, istaknula je da je postupak vještačenja ubrzan i olakšan, uvedena jednostavnija lista oštećenja, izmijenjeni kriteriji funkcionalne nesposobnosti, a ukinuti su i česti kontrolni pregledi na koje su se najviše žalile udruge, a koji su sada prepušteni tražiteljima usluga.

Izaslanica premijera, saborska zastupnica Ljubica Lukačić izrazila je i nadu da će se uskoro zakonski regulirati mogućnost da osobe s invaliditetom, kada se zaposle, ne gube osobnu invalidninu, a vjeruje i da će se do kraja godine povećati iznos osobnih invalidnina kao i doplatka za pomoć i njegu.