Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ocijenila je na Međunarodni dan žena da se žene s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje suočavaju s preprekama u svim segmentima života te da njihov položaj ne udovoljava konvencijskim zahtjevima.

“Izloženost dvostrukoj stigmatizaciji – po osnovu invaliditeta i spola najveća su prepreka za veću uključenost djevojčica i žena s invaliditetom u obrazovanje i zapošljavanje, a što potvrđuju podaci o obrazovnoj strukturi i radnom statusu”, navela je pravobraniteljica.

Ekonomska ovisnost

Naime, čak 72,8 posto žena s invaliditetom nema završenu osnovnu školu (OŠ) ili samo OŠ, 18,2 posto ima završenu srednju školu i to pretežito trogodišnju, više ili visoko obrazovanje ima svega 7,2 posto.

Budući da se žene s invaliditetom pretežito obrazuju za pomoćna zanimanja, ako i dobiju priliku za rad – to je uglavnom na slabo plaćenim poslovima što dovodi do ekonomske ovisnosti, isključenosti, nemogućnosti utjecaja na vlastiti život i socijalnoj deprivaciji, upozorila je Slonjšak.

U 2019. godini je posredstvom Zavoda za zapošljavanje zaposleno 42,1 posto žena s invaliditetom. U mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno ih je 37,4 posto. Od ukupno 11 610 zaposlenih osoba s invaliditetom dan 31. prosinca 2019. bilo je zaposleno 5 021 žena s invaliditetom. Bez osnovnih priključaka za struju, vodu, kanalizaciju i u skupnim prostorima živi 12,4 posto žena s invaliditetom.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ističe da su prava na obrazovanje i zapošljavanje temeljna prava jer omogućavaju osobama s invaliditetom neovisno o spolu, da se izdignu iz siromaštva.

U Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u siječnju 2020. evidentirano je ukupno 496 609 osoba s invaliditetom, od čega su 196 609 žene s invaliditetom, odnosno 39,6 posto.

Brojne predrasude i društvene prepreke

U ostvarivanju prava na partnerske odnose i reproduktivnih prava žene s invaliditetom se susreću s brojnim predrasudama i društvenim preprekama, nerazumijevanjem okoline i izostankom podrške, otežanom pristupu zaštiti reproduktivnog zdravlja osobito u ruralnim područjima, upozorava Slonjšak.

Premda je Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka maternice, HZJZ poseban naglasak stavio na žene s invaliditetom, slab je odaziv preventivnim ginekološkim pregledima i pregledima dojki. Razlog za to je, ocjenjuje pravobraniteljica, izostanak svijesti o važnosti preventivnih pregleda u smanjenju rizika od narušavanja reproduktivnog zdravlja, ali i nepristupačnost zdravstvenih usluga i opreme te izostanak prijevoza i asistencije prilikom pregleda.

U 2019. godini rodilo je ukupno 1 096 žena s invaliditetom. Preduvjet za ostvarivanje prava na dom i obitelj i prava na slobodno izabrano roditeljstvo je odgovarajuća podrška, a koja u sustavu nedostaje, smatra Slonjšak.

Rijetko prijavljuju nasilje – potrebna veća odgovornost institucija i stručnjaka

Upozorila je da žene s invaliditetom rijetko prijavljuju nasilje.

Premda je prema mnogim pokazateljima nasilje nad ženama s invaliditetom prisutno u svim oblicima, od psihološkog do seksualnog, žene s invaliditetom rijetko prijavljuju nasilje. Najčešći razlozi za to su ovisnost o nasilniku, nepovjerenje u sustav, neinformiranost o mogućnostima zaštite, što nameće veću odgovornost institucija i stručnjaka u pogledu ranog prepoznavanja svih oblika nasilja, poručila je Slonjšak.

Smatra da podzastupljenost žena s invaliditetom u tijelima vlasti, upravnim ili nadzornim tijelima umanjuje mogućnost izravnog utjecaja žena s invaliditetom na stvaranje poticajne klime za veći društveni utjecaj na javne politike s ciljem unapređenja položaja žena s invaliditetom.

Država dužna poduzeti mjere kojima bi se ženama s invaliditetom priznala temeljna ljudska prava

Upozoravamo, ističe Slonjšak, kako položaj žene s invaliditetom u Republici Hrvatskoj ne udovoljava konvencijskim zahtjevima te je država dužna poduzeti mjere kojima bi se ženama s invaliditetom priznala temeljna ljudska prava, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

“Države stranke priznaju da su žene i djevojke s invaliditetom izložene višestrukoj diskriminaciji te će u tom smislu poduzeti mjere radi osiguranja punog i ravnopravnog uživanja svih njihovih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Države stranke će poduzeti sve odgovarajuće mjere radi osiguranja punog razvoja, napretka i osnaživanja položaja žena kako bi im zajamčile korištenje i uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u ovoj Konvenciji (čl.6. Konvencije)”, podsjeća pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak na kraju priopćenja za javnost u povodu Međunarodnog Dana žena.