Iako se središnja komemoracija 2. kolovoza održava na području bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz, u Poljskoj, jer 2. kolovoza se obilježava u sjećanje na likvidaciju tzv. „ciganskog logora“ u Auschwitzu i ubojstvo preostale grupe Roma i Romkinja logoraša, ovaj se dan obilježava i u brojnim drugim zemljama, a od 2012. i u Hrvatskoj. Tada se na romskom groblju u Uštici pored Jasenovca okupilo više stotina ljudi, a na komemoraciji je govorio i Branko Lustig, oskarovac i preživjeli logoraš koncentracijskog logora Auschwitz, koji je osobno svjedočio nestanku logora za Rome u Auschwitzu 2./3. kolovoza 1944. godine.

– Čovjeka takvo sjećanje uvijek dirne, osobito mene koji sam bio u Auschwitzu, koji sam vidio takva ubijanja. Ovdje ih ima 15-16 tisuća, a možete misliti koliko ih ima rasutih po cijelom svijetu – izjavio je Lustig.

Romsko nacionalno vijeće je, iako bez početne političke potpore nadležnih državnih institucija, i sljedećih godina organiziralo komemoraciju na romskom groblju, a taj je javni događaj okupljao sve veći broj ljudi iz godine u godinu te je dobivao sve veću medijsku pažnju, piše portal Romi.hr.

Romska je zajednica u Hrvatskoj sama započela put prema službenom priznanju genocida nad Romima. Prvi su koraci bili povezani s utvrđivanjem zajedničkih ciljeva te su sudionici međunarodne konferencije o genocidu nad Romima održane u sklopu predsjedanja RH Desetljećem za uključivanje Roma donijeli Jasenovačku deklaraciju kojom se u sedam točaka, između ostalog, zahtjeva državno i općedruštveno priznanje romskog stradanja u Drugom svjetskom ratu, ponajviše radi rastuće diskriminacije prema Romima te poticanje znanstvenih i drugih istraživanja vezanih uz stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu kao jedan od uvjeta za primjereno priznavanje njihovog stradanja. Deklaraciju su potpisale brojne osobe iz javnog i političkog života iz Hrvatske i inozemstva i ona je dala dodatni vjetar u leđa svim prijašnjim nastojanjima.

Sljedeći je korak bio postići i službeno priznanje 2. kolovoza kao Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta. S takvim nastojanjima je 2014. započelo Romsko nacionalno vijeće, koje je u rujnu 2014. uputilo službeni zahtjev za priznanjem Hrvatskom saboru. Sabor je u prosincu 2014. prihvatio tu inicijativu i donio Odluku o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve porajmosa/holokausta koji se obilježava 2. kolovoza (NN 151/14).

Na području Nezavisne Države Hrvatske stradala je gotovo cijela romska zajednica. Dana 19. svibnja 1942., po naredbi UNS-a i u suradnji s MUP-om te RAVSIGUR-om, propisano je prikupljanje svih Roma u NDH. Time su započele deportacije Roma u Jasenovac, tj. njihovo masovno uništenje.

Iako je po mnogima još uvijek izostaje isprika i službeno priznanje Republike Hrvatske romskoj zajednici za genocid izvršen nad Romima u Drugome svjetskom ratu, pojedina pitanja su pomaknuta s početne točke, i sve je više znanstvenih istraživanja, događanja, knjiga i drugi aktivnosti koje govore o genocidu nad Romima koji su ustaše počinile u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Pitanje koje nije pomaknuto s mrtve točke je pitanje odštete Romima za te zločine, što nisu nikada primili, kao što nisu doživjeli niti povrat romske imovine, iako se zna da su Romima bile otete njihove kuće i druga imovina, kao i Židovima i Srbima, o čemu postoje brojni dokazi.