Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ Koprivnica u svom je prostoru, danas, 18. studenog organizirala znanstveno-stručni skup “Socijalno inkluzivne knjižnične usluge” povodom desete obljetnice usluge za slijepe i slabovidne.

Suorganizatori skupa su Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Skup je nacionalnog karaktera, a okupit će sveučilišne profesore, znanstvenike, praktičare – knjižničare iz svih vrsta knjižnica (narodnih, školskih, visokoškolskih), predstavnike udruga i institucija koje promiču prava socijalno isključenih osoba te sve ostale zainteresirane.

Kroz 16 izlaganja, s teorijsko-istraživačkog i praktičnog aspekta, predstavljen je širok raspon tema o novim uslugama i programima koje knjižnice kreiraju za potrebe svojih novih, vrlo različitih korisničkih skupina u zajednicama u kojima djeluju.

To su beskućnici, izbjeglice i azilanti, slijepe i slabovidne osobe, osobe s teškoćama čitanja i disleksijom, osobe s teškoćama kretanja, osobe s teškoćama u razvoju, bolesne osobe, starije osobe, osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj, nezaposlene osobe, pripadnici pojedinih nacionalnih i etničkih zajednica, pripadnici različitih seksualnih i rodnih identiteta, zatvorenici, kao i osobe s drugim intelektualnim, razvojnim i socijalnim teškoćama.

Ciljevi su evaluirati ulogu hrvatskih knjižnica u socijalnoj inkluziji marginaliziranih skupina građana; dobiti uvid u primjere dobre prakse u Hrvatskoj i svijetu (stanje i perspektive); osnažiti kompetencije knjižničara kako bi mogli zagovarati pozicioniranje knjižnica kao relevantnih čimbenika u afirmiranju društvene pravednosti i socijalne inkluzije u hrvatskome društvu.

– Povod skupa je 10. obljetnica usluge koprivničke knjižnice, organizatora skupa, koja je slijepima i slabovidnima u Koprivničko-križevačkoj županiji promjenila život – kaže dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, predsjednica Programskog i Organizacijskog odbora.

– Omogućila im je korištenje knjižnice u mjestu njihovog stanovanje s ponudom njima prilagođene građe za čitanje, kao i prilagođenom informatičkom opremom. Korištenje knjižnice omogućilo im je socijalne kontakte s osobama zdravog vida te pridonijelo njihovom društvenom uključivanju.

Knjižnice u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj danas nisu više samo kulturno-baštinske ustnanove i posudionice knjiga, već se prilagođavaju složenim strukturnim i organizacijskim promjenama u suvremenom društvu, koje paralelno s informacijsko-tehnološkim razvojem obilježava rast nejednakosti, nezaposlenosti, socijalne polarizacije, siromaštva i bijede u velikom dijelu svijeta, kako u nerazvijenim, tako i u najrazvijenim zemljama.

Knjižnice zauzimaju nove strategije i uloge u društvu, povezujući između ostaloga svoje djelovanje s procesima društvenog uključivanja ili socijalne inkluzije marginaliziranih i depriviranih osoba te potporom uspostavljanju društvene pravednosti. Profiliraju se kao središta svojih zajednica polazeći od različitih informacijskih, kulturnih, obrazovnih i socijalno-komunikacijskih potreba različitih korisnika.

Izvor: InPortal