U iščekivanju pravomoćne presude Radovanu Karadžiću, emocije u Bosni i Hercegowini su pomiješane. Dok se jedni nadaju doživotnoj kazni, drugi strahuju od oslobađajuće presude. A nepovjerenje u Haški tribunal je veliko.

Autor Samir Huseinović (Sarajevo), DW

Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić očekuje da će ratnom zločincu Radovanu Karadžiću biti izrečena kazna doživotnog zatvora. „On je kao glavni organizator najodgovorniji za sve ratne zločine u BiH. On je dao zeleno svjetlo i Ratku Mladiću i svim drugim generalima da nas pobiju. I njegova poruka u Skupštini BiH da će muslimanski narod nestati – sve govori. Nije on samo nanio patnju i bol Bošnjacima i bošnjačkim majkama, nego i Srbima i srpskim majkama. Zato očekujemo najstrožu kaznu”, kaže Munira Subašić.

Predsjednica bosansko-hercegovačkog ogranka Društva za ugrožene narode Fadila Memišević nada se da će pravda biti zadovoljena. „Za žrtve je jako važno da on bude osuđen najstrožom kaznom. To je važan psihološki momenat. I ako bude osuđen na 40 godina Karadžić neće izaći iz zatvora dok je živ, ali kada se presudom odredi doživotna robija onda to ima posebnu težinu jer potvrđuje karakter i obim zločina.”

No uz velika očekivanja, izricanje konačne presude prate i strahovanja, kaže Memišević: “Posebno nas je zabrinulo povlačenje njemačkog sudca Christopha Fluggea koji je u obrazloženju ostavke izjavio da se iz Međunarodnog mehanizma povlači jer se neke čudne stvari dešavaju u Tribunalu i da se on boji da bi Radovan Karadžić mogao biti i oslobođen. To veoma zabrinjava preživjele žrtve genocida i drugih ratnih zločina u BiH.” Ona se također nada da će Karadžiću biti potvrđena kazna i za genocig u drugih devet bosansko-hercegovačkih općina, uz Srebrenicu.

Genocid i u drugim općinama?

Predsjednik Udruženje žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović očekuje da će predsuda Radovanu Karadžiću biti proširena na genocid u ostalim općinama, u najmanju ruku za genocid u Prijedoru. Međutim, i on je izrazio bojazan da bi promjene unutar sudskog vijeća mogle utjecati na konačnu presudu. „U svakom slučaju, ne bi se smjelo desiti da dođe do smanjenja kazne, odnosno do umanjenja obima zločina koji su prvostepenom presudom presuđeni”, rekao je Tahirović.

Predsjednik Saveza udruženja logoraša regije Banjaluka Mirsad Duratović je pesimističan. On ne očekuje presudu za genocid u Prijedoru i ostalim općinama koje se spominju u optužnici te ističe da će Haški tribunal „udariti još jedan šamar” žrtvama Prijedora. Ne vjeruje da će konačna presuda Radovanu Karadžiću biti donešena na osnovu relevantnih dokaza Tužiteljstva, posebno na osnovu dokaza koji proizilaze iz masovne grobnice Tomašica.

Utjecaj „međunarodne zajednice”

„Mislim da će presuda biti donesena pod uticajem nekih dijelova međunarodne zajednice koji žele zaštiti Srbiju, ali i Radovana Karadžića i Ratka Mladića od odgovornosti za genocid u ostalim općinama, osim Srebrenice”, kazao je Duratović. On smatra da bi presuda za genocid i u drugim općinama pokrenula mehanizme unutar međunarodne zajednice koji bi mogli demontirati Republiku Srpsku (RS). „Kako može međunarodno-pravno, ali i moralno, opstati nešto za šta je pravosnažnim presudama utvrđeno da je nastalo na genocidu”, kaže Duratović.

Mirsad Duratović je u izjavi za Federalnu novinsku agenciju (Fena) upozorio i na, po njegovom mišljenju, opasnost od utijecaja koji ratni zločinci mogu imati na ekstremiste. „Nakon terorističkog napada na Novom Zelandu, vidimo da je Karadžić postao idol mnogim teroristima u svijetu. Mnoge terorističke grupe, ali i pojedinici stavili su Karadžića i njegovu politiku kao vodilju za svoje aktivnosti i mržnju prema muslimanima širom svijeta”, tvrdi Duratović.

RS ne vjeruje Haškom tribunalu

Uoči konačne presude Karadžiću, vlasti Republike Srpske (RS) poručuju da „Haški sud nije pravedan”. Predsjednica RS-a Željka Cvijanović je navela da „poučena ranijim iskustvima”, nije optimist kada su u pitanju odluke koje se donose na nivou Tribunala. „Do sada nijedna presuda nije služila pomirenju i pravdi”, rekla je Cvijanović. Slično mišljenje iznio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Većina dužnosnika u Federaciji BiH nada se da će pravomoćnom presudom biti potvrđena Karadžićeva odgovornost za genocid i u drugim bosansko-hercegovačkim općinama, osim Srebrenice. Neke političke stranke iz ovog entiteta pozivaju vlasti RS-a da oduzme odlikovanje Radovanu Karadžiću koje mu je 2016. godine dodijeljeno u Narodnoj skupštini RS-a. „Očito je da je Karadžić inspiracija ekstremistima i poremećenim umovima koji su počinili stravičan zločin na Novom Zelandu. Smatramo da vlasti RS-a imaju priliku oduzimanjem odlikovanja Karadžiću pokazati da ne propagiraju ideologiju mržnje, kojom se danas inspiriraju osobe poput teroriste s Novog Zelanda”, priopćila je Demokratska fronta.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove će u srijedu (20.3.) u Hagu izreći pravomoćnu presudu Radovanu Karadžiću. Optužnica ga tereti po dvije točke za genocid, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile „srpske snage” (Vojska i policija RS-a) u BiH od 1992. do 1995. godine. Prvostupanjskom presudom Pretresnog vijeća iz 2016. godine Radovan Karadžić je proglašen krivim po 10 točaka optužnice, uključujući i genocid na području Srebrenice, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Oslobođen je odgovornosti u točkama optužnice koja ga tereti za genocid u Bratuncu, Ključu, Foči, Prijedoru, Sanskom Mostu,Vlasenici i Zvorniku.