Zastava duginih boja nezaobilazan je simbol pokreta za LGBT prava, ističe se na svim Povorkama ponosa i drugim prigodama diljem svijeta od 1978. Njezin je tvorac, umjetnik Gilbert Baker, tiho u snu preminuo u 66. godini života u svom domu u New Yorku.

Baker je prvu zastavu duginih boja dizajnirao 1978. godine, kad je prvi put upotrijebljena u San Franciscu, u povorci Gay Freedom Day a otad je postala simbolom pokreta za LGBT prava. Pod njom je tada stupao i sâm Harvey Milk, samo nekoliko mjeseci prije smrti.

Imala je sljedeću simboliku: ružičasta (seksualnost), crvena (život), narančasta (zdravlje), žuta (sunce), zelena (priroda), tirkizna (umjetnost), plava (vedrina, spokoj) i ljubičasta (duh). U industrijskoj proizvodnji zastave koja je uslijedila, otpala je ružičasta (jer je nije bilo dovoljno u pogonu), a potom i plava te se tako došlo da današnjih šest boja koje se najčešće koriste.
Zastava kao životno djelo

Baker je rođen u Kansasu 1951. godine. Na početku pokreta za gej prava, od 1970. do 1972. bio je u američkoj vojsci, stacioniran u San Franciscu. Priča o njegovim vojničkim danima opisana je u knjizi Randyja Shiltsa, “Conduct Unbecoming”. Nakon časnog otpusta iz vojske, Baker je ostao u San Franciscu i naučio šivati.

Ideja za zastavu duginih boja nastala je upravo u to vrijeme, kad je zajednica lezbijki i gejeva smišljala simbol pod kojim bi se ujedinila. Baker je odbio druge ideje, poput ružičastog trokuta kakav su gejevi morali nositi pod nacističkom vlašću, jer ga je smatrao depresivnim. Odbacio je i grčko slovo lambda jer je, po njemu, bilo suviše nejasno. Simbol duge bio je, s druge strane, radostan, inkluzivan i svečan.

“Tog dana, kad je podignuta prva zastava duginih boja, znao je da je ona njegovo životno djelo. A za svaki marš, svaki protest, svaku proslavu, svako , on je samo šivao i šivao”, kazao je Clive Jones, dugogodišnji gej aktivist iz San Francisca i Bakerov prijatelj koji mu je pomogao ručno obojati tkaninu za tu prvu zastavu, prenosi SF Gate.

https://youtu.be/jD3GF_1D4U0
Gay Freedom Day u San Franciscu 1978., kad je prvi put istaknuta zastava duginih boja

“Donekle me tješi to što znam da će biti upamćen. Generacije koje dolaze poznavat će tu zastavu. Ona je primjer kako jedna osoba može doći na briljantnu i nevjerojatnu ideju koja dopire ne do milijuna, nego stotina milijuna ljudi”, dodao je.
“Trebamo imati zastavu jer smo mi narod”

Gilbert Baker replicirao je svoju zastavu nebrojeno mnogo puta tijekom godina. Napravio je zastavu dugu 1600 metara za Povorku ponosa na Manhattanu, a šivao je i slao zastave na brojne proteste za gej prava diljem svijeta. Autor je i zastave korištene u filmu “Milk”, kao i one u novoj miniseriji “When We Rise”, o povijesti LGBT pokreta.

Godine 2015. zastava duginih boja uvrštena je u postavu njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, kao “moćna dizajnerska prekretnica”.

“Odlučio sam da trebamo imati zastavu, da nam baš zastava pristaje kao simbol, jer smo narod, pleme, ako baš hoćete. A zastave označavaju moć, tako da je to veoma prikladno”, rekao je Baker u intervjuu koji je Muzeju dao tim povodom.

Clive Jones kaže kako Baker na zastavi duginih boja nikad nije zaradio ni centa:

“Nedugo nakon isticanja prve zastave rekao sam mu kako bi je trebao zaštititi. Odbio je rekavši kako je to njegov dar svijetu. Kazao sam mu kako će požaliti, ali nikad nije”.

Preuzeto sa portala: Crol.hr