Svjetlana Marijon, predsjednica udruge Zamisli govori o problemima osoba s invaliditetom te o ulozi i izazovima njihove udruge, kako pomažu studentima s invaliditetom i koliki su napredak na tom polju ostvarili kroz godine. Otkrila nam je i na kojim novim projektima rade i kako dodatno senzibilizirati javnost i smanjiti probleme osoba s invaliditetom.

Koja je uloga udruge Zamisli za studente s invaliditetom?
Udruga Zamisli ima veliku važnost u životima mladih osoba s invaliditetom. Kontinuiran sustav podrške u Hrvatskoj ne postoji, pa stoga mladi s invaliditetom često ovise o uslugama koje im pružaju organizacije civilnog društva. U razgovorima volimo kazati da Udruga Zamisli ‘gasi požar’ na terenu. Isto tako Udruga provodi Program osobne asistencije koji mnogim osobama s invaliditetom pruža što neovisniji život. Provodimo i mnoštvo aktivnosti za mlade koji mogu u svakom trenutku kod nas potražiti informaciju koja im je potrebna, sudjelovati u aktivnostima Kluba za mlade Zagreb i time postati aktivni članovi društvene zajednice.

Odakle ideja za ovakvom udrugom?
Udruga aktivno djeluje na području cijele Hrvatske već 11 godina. Ideja za osnivanjem udruge Zamisli potekla je iz svakodnevnih potreba i svijesti pojedinaca koji su imali ideju i viziju kako djelovati i što raditi. Skupina mladih entuzijasta u to je vrijeme odlučila okupiti se i aktivno krenuti s promjenama poboljšanja ne samo života studenata s invaliditetom nego osoba s invaliditetom bez obzira na status.

Koju pomoć i usluge studenti kod mogu dobiti od vas?
Oni kod nas mogu dobiti informacije prije i za vrijeme studiranja o svojim pravima kao studentima s invaliditetom, a i borimo se s njima da ostvare ta prava. Udruga Zamisli pruža podršku osobne asistencije za 14 korisnika, u suradnji s partnerima pomažemo asistencijom za šest studenata s invaliditetom, radimo prilagodbu literature za studente s invaliditetom Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci, Zdravstvenog veleučilišta, Ekonomskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Organizirani prijevoz realiziramo u suradnji sa samim korisnicima koji financijski pomažu dok Udruga daje svoja vozila njima na raspolaganje i koordinira vožnje kako bi se održala razina ravnopravnosti među njima.

Iz vašeg iskustva koji su najčešći problemi studenata s invaliditetom?
Iz osobnog iskustva smatramo da je to upravo nesustavno pružanje podrške. Osobe s invaliditetom kroz svoje se odrastanje nalaze u mnogim obrazovnim i ‘poslovnim’ razinama. Ulazeći na svaku novu razinu oni se moraju boriti za svoja prava i dokazivati se što nekad zna biti jako frustrirajuće za mnoge od njih. Veliki problem je i to što na papiru puno toga postoji što u praksi baš i ne funkcionira. I u konačnici problem je što nigdje nema navedeno što i u kojim uvjetima studenti s invaliditetom imaju na raspolaganju, kao i javna objava svih oblika i količine podrške koja je pružena studentima s invaliditetom. Posebno je važno naglasiti da je potrebno o svemu otvoreno komunicirati i s obzirom na ‘Programske ugovore’ MZOS-a i javnih visokih učilišta trebali bismo imati pravo dobiti informacije što je sve kroz ta sredstva financirano za studente s invaliditetom. Organizirati izlet za studente s invaliditetom tim sredstvima na nekom visokom učilištu dok na nekom drugom studentu s invaliditetom nema asistenciju i prijevoz, pristupačnu literaturu ili prevoditelja/daktilografa je veliki propust MZOS-a. Iako su slobodne aktivnosti bitne i poželjne, osnovni preduvjeti izjednačavanja mogućnosti uključivanja u studijske vode moraju biti zadovoljene da bismo se mogli baviti i slobodnim aktivnostima.

Koliko razumijevanja za njih po vašem iskustvu imaju kolege s fakulteta?
Ima divnih primjera, ali i onih manje lijepih priča. No, kao i svugdje trebamo se suočiti i s takvim situacijama. Kada bismo živjeli u idealnim uvjetima tada studentima s invaliditetom kolege ne bi trebali pomagati, nego bi trebali biti kolege ili prijatelji kao i svaki prosječni student razvijati svoju društvenu dimenziju, a ne ovisničku o njihovoj pomoći. Kolege uglavnom žele pomoći, ali ako želimo riješiti situaciju ne možemo dopustiti da bilo što od osnovnih životnih potreba studenta s invaliditetom ovisi o nečijoj dobroj volji.

Koliko su se ti problemi smanjili zadnje dvije godine?
Vrijeme pokazuje da su promjene na bolje moguće. No, stvari se izrazito polako mijenjaju. Sustav je inertan i trom, a državna administracija komplicirana i neučinkovita, no mi ne odustajemo. Svaki novi dan predstavlja nam novi izazov i uvijek ćemo ići prema putanji napretka bez obzira na sve. Novi natječaji, novi projekti i mladost ove zemlje gura nas naprijed, a iz svakog projekta mi izlazimo iskusniji.

S kojim se problemima vi kao udruga suočavate?
Nailazimo na nerazumijevanje okoline i korisnika naših usluga. Nerazumijevanje nastaje u smislu da mnogi korisnici i njihove obitelji smatraju da je udruga Zamisli dužna njima pružati te usluge. Nažalost, previše se odgovornosti prebacuje s jednih na druge i ponekad ispadnemo odgovorni za mnogo toga što uopće nije u našoj domeni. Nema dugoročne ideje kako na nivou riješiti podršku da bi osobe/studenti s invaliditetom bili ravnopravni ostalim građanima. Tu smo još svi daleko od rješenja i to je nešto s čime se kroz rad u Udruzi teško nositi.

Koliko je rad vaše udruge promijenjen u posljednje vrijeme?
Udruga je od svoga osnivanja neprestano rasla i razvijala se. Osim rada s mladim osobama s invaliditetom afirmirali smo se i razvili na području rada sa svim mladima. Osnovan je Regionalni info centar za mlade Zagreb, Klub za mlade Zagreb i Savjetovalište za osobe s invaliditetom. Afirmirali smo se i kroz komentiranje zakonskih tekstova i sudjelovanje u donošenju odluka na područjima od interesa za mlade i osobe s invaliditetom. Sav taj rad okrunjen je brojnim projektima za koje smo financiranje dobili od državnih i lokalnih tijela, ali i iz programa EU. U 2015. godini dobili smo prvi put institucionalnu potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva što je uvelike ojačalo našu stabilnost i snagu. Rad i stabilnost naše udruge ugrožena je zbog smanjenja iznosa za potporu civilnom društvu kroz uredbu o rasporedu lutrijskih sredstava. Spremni smo se suočiti sa smanjenjima te radom i trudom prebroditi ovu krizu, ali ukidanje ili smanjivanje trogodišnjih obveza dovodi u pitanje cijeli koncept održive podrške civilnom društvu i ugrožavaju stabilnost funkcioniranja udruga. To je pogubno za udruge koje obavljaju rad za opće dobro i pomažu najranjivijim skupinama. Opći zaključak je da što nam manje daju mi radimo sve više i više.

Imate li neke nove projekte u planu?
Udruga Zamisli u 2015. godini je osmislila i prijavila na različite natječaje osamnaest projekata i programa. Trenutno provodimo četiri trogodišnja programa, jedan projekt kroz ERASMUS+, jedan projekt kroz Europski socijalni fond, tri projekta financirana od strane različitih ministarstava te od ove godine korisnici smo institucionalne potpore od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Od Grada Zagreba očekujemo rezultate za naših devet prijavljenih projekata i očekujemo da ćemo najmanje tri i provoditi. Prijavili smo i dva nova projekta na ERASMUS + vezano uz rad s mladima. Pripremamo nove prijave za različita ministarstva vezano uz rad s mladima i s osobama s invaliditetom.

Kako se iz vaše perspektive može senzibilizirati javnost o problemima osoba s invaliditetom?
Za početak je bitno jačati osobe s invaliditetom da one rade na promijeni stava javnosti prema osobama s invaliditetom. Barem jačanje onih kojima se mi bavimo vjerujemo da pridonosi toj senzibilizaciji. Vrijeme je da mediji prestanu pisati o njima kao o jadnoj i potlačenoj skupini jer time samo doprinose njihovoj stigmatizaciji. To su sve mlade, sposobne i visokoobrazovane osobe. O njima bi se samo kao o takvima trebalo govoriti jer će se svi oni kroz par godina, po završetku studija naći pred potencijalnim poslodavcima. Upravo ovaj pristup teško je progurati u medijski prostor i posebno pozdravljamo projekt Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi jer upravo daje priliku za sve što promoviramo i za što se zalažemo.

Preuzeto sa portala: Poslovni dnevnik