U povodu današnjeg Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti udruge za ljudska i radnička prava ističu kako Vlada mora učiniti više za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava te povećati minimalnu plaću za 20 posto.

Ističu kako je gotovo petina građana u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, a posebno su ranjivi oni koji žive u samačkim kućanstvima, žene i starije osobe. Svaka druga žena u samačkom kućanstvu te svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama, u riziku je od siromaštva.

Na globalnoj razini procjene UN-a govore u prilog zaustavljanju postignuća u suzbijanju siromaštva, pa čak i pogoršavanje stanja. U 2020. bilo je 100 milijuna ljudi više koji su patili od pothranjenosti u odnosu na 2019. godinu.

Globalni trendovi trebaju alarmirati i Hrvatsku koja godinama nema adekvatan odgovor za smanjenje siromaštva i progresivno ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava, poručuju iz Kuće ljudskih prava, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, Centra za mirovne studije, udruga Pravo na grad i Institut za političku ekologiju.

Svaka treća jednoroditeljska obitelj ili obitelj u kojoj žive starije osobe u riziku su od siromaštva. Čak četvrtina građana teško spaja kraj s krajem. Iako je više od 19 posto građana siromašno, tek jedan posto prima socijalnu pomoć i druga s ovim povezana prava.

Iznos od tisuću kuna socijalne pomoći nije dovoljan. Minimalna plaća od niti četiri tisuće kuna je daleko od dostojanstvene, a trebala bi porasti za 20 posto da bi građani mogli uloviti korak s trenutnim poskupljenjima, smatraju udruge.

Stoga je krajnji čas da država poveća minimalnu plaću i iznos socijalne pomoći na prag rizika od siromaštva, uskladi mirovine s troškovima života, proširi i unaprijedi dostupnosti socijalnih usluga i osigura priuštivo stanovanje.

NHS: Građane naročito pogađa poskupljenje hrane i stanovanja

Na teško stanje upozoravaju i iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) te ističu kako su izloženost siromaštvu pogoršali pandmija covida-19, potresi i visoka inflacija.

Većinu građana naročito pogađaju poskupljenja hrane i stanovanja. “Dok u prosječnom kućanstvu udio hrane u mjesečnoj potrošnji iznosi malo manje od 26 posto a stanovanja oko 16 posto, kod onih siromašnijih udio troška hrane penje se i na preko 50 posto a stanovanja i preko 30 posto”, upozorava predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

NHS navodi i podatke Hrvatske mreže protiv siromaštva po kojima minimalna neto plaća u 2022. godini iznosi 3.750 kuna a od ukupnog broja osoba u riziku od siromaštva njih 4 posto rade, a svejedno su siromašni. Od ukupnog broja osoba u riziku od siromaštva 46,6 posto je nezaposleno.

“Porast minimalne plaće bi odmah trebao biti veći za najmanje 20 posto”, dodaju.

Stopa rizika od siromaštva u 2021. godini iznosila je 19,2 posto i viša je za 0,87 posto u odnosu na 2020. godinu. Broj primatelja socijalnih naknada se smanjuje te je zajamčenu minimalnu naknadu tijekom 2021. godine primalo 50.151 osoba, a 2020. njih 57.335 osoba, navodi se u priopćenju. (Hina)