EHO, Nekategorizirano

Tko je kriv za kaos u Hamburgu?

picture-alliance/dpa/A. Heimken
picture-alliance/dpa/A. Heimken

Posljedice divljanja po Hamburgu tijekom summita G20 još nisu uklonjene ali politička rasprava je u punom jeku. Postavlja se pitanje: tko je kriv za teške sigurnosne propuste i eskalaciju nasilja?

Na udaru demokršćanskih i liberalnih političara nalazi se socijaldemokratski gradonačelnik Hamburga Olaf Scholz. On, tako glase kritike, nije na vrijeme uočio potencijal nasilja koje dolazi od lijevo-ekstremnih prosvjednika. Scholz je doduše priznao da situacija u Hamburgu tijekom summita G20 „nije bila onakva kakvom smo si zamislili”, ali je istodobno odbacio direktnu odgovornost. „Gradonačelnik je odgovoran za grad a za nedjela su odgovorni počinitelji”, rekao je Scholz. No Kršćansko-demokratska unija (CDU) u Hamburgu ne posustaje sa zahtjevima za Scholzovom ostavkom. „Čitavi dijelovi grada su prepušteni na milost i nemilost razjarenoj rulji a Scholz i dalje nije u stanju priznati greške”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba CDU-a u Hamburškoj vijećnici Andre Trepoll.

Hamburg – ne baš najbolji izbor

Rasprava o odgovornosti za kaos koji je proteklih dana vladao Hamburgom odavno se iz grada-savezne pokrajine Hamburga preselio u saveznu prijestolnicu Berlin. No ovdje SPD-ov političar Scholz dobiva podršku demokršćanskih političara poput šefa kancelarskog ureda Petera Altmeiera ili ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizierea koji kaže da odgovornost snose jedino i isključivo počinitelji. Političar CDU-a Volker Kauder obrušio se na političare Zelenih i stranke Ljevice koji su kritizirali policiju zbog „neprimjerene upotrebe sile”. „Sada krivnju prebacivati na policiju je jednostavno jadno”, rekao je Kauder. Tradicionalno bez dlake na jeziku su bili predstavnici konzervativnijeg dijela Unije CDU/CSU. Bavarski CSU je generalno uzročnike nereda povezao sa strankama lijeve orijentacije pa tako i SPD-om. Predsjednik SPD-a i socijaldemokratski kandidat za kancelara Martin Schulz ustvrdio je kako „ova rulja u Hamburgu” nema veze s njegovom strankom. „Oni nisu ljevičari nego budale”, rekao je Scholz i poručio CSU-u da bolje „počisti pred vlastitim pragom”. Istodobno se razvila i rasprava oko toga do koje mjere je uopće bilo pametno izabrati Hamburg, koji slovi kao utvrda lijeve scene, za održavanje ovakvog jednog skupa koji je tradicionalno prst u oku antiglobalistima. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier obranio je izbor Hamburga i zaključio kako ne bi trebalo dopustiti „ekstremistima” da određuju gdje će se neki summit održavati a gdje ne.

„Nisu ljevičari nego budale”

Pljačka kao instrument borbe protiv globalizacije?
Pljačka kao instrument borbe protiv globalizacije?

No stručnjaci za sigurnost su već unaprijed upozoravali na to da održavanje jednog ovakvog skupa u susjedstvu poznate hamburške ljevičarske četvrti Schanzenviertel nije dobra ideja. Centar „Rote Flora” u ovoj četvrti isto tako slovi kao jedno od uporišta ekstremne ljevice u Njemačkoj. Mnogi se pitaju i kako vlastima nije pošlo za rukom spriječiti ulaz u zemlju poznatim lijevo ekstremnim izgrednicima iz Grčke, Francuske, Španjolske i Italije koji su sudjelovali u izgredima. Martin Schulz je zatražio i hitno uvođenje jedinstvene europske baze podataka za lijeve ekstremiste. Političari svih ideoloških pozadina su međutim složni u ocjeni da se izgrednike treba kazniti „svim raspoloživim zakonskim sredstvima”.

Kako piše tjednik Der Spiegel, čija redakcija se nalazi u Hamburgu i koji je vrlo intenzivno pratio događaje u ovom lučkom gradu posljednjih dana, u Hamburgu za izgrede nisu bili odgovorni samo pripadnici lijeve scene nego su neredi, i posebice pljačke lokala, rezultat „socijalnih napetosti” u gradu s mnogo bogatih pojedinaca ali i s velikim socijalnim problemima, posebice u četvrtima s mnogo stranaca.

Policija je objavila i tužnu bilancu događaja proteklih dana u Hamburgu: 476 ozlijeđenih policajaca, 186 uhićenih i 225 privedenih izgrednika. Koliko je ozlijeđenih na strani prosvjednika, zasad se ne zna a isto tako nije utvrđena ni materijalna šteta.

 

Preuzeto sa portala: DW