Dom mladih je jedini prostor u gradu Splitu koji svojim kapacitetima može na jednom mjestu ponuditi prostor za kreativno izražavanje i djelovanje nezavisne kulture i kulture mladih te civilnog društva. Zgrada Doma nikad nije dovršena, a prostore su korisnici uređivali sukladno svojim programima i potrebama samostalno ili posredstvom ustanove Multimedijalni kulturni centar koja od 2004. upravlja zgradom. Udruge se 2012. godine okupljaju u savez Platforma Doma mladih (PDM) radi, između ostalog, osmišljavanje modela suupravljanja prostorom Doma mladih.

Brojni su modeli sudioničkog upravljanja u kulturi obuhvaćeni Kodeksom dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva, o kojima se moglo saznati više na Tribini predstavljanja Kodeksa dobre prakse u Razredu Doma mladih, 30. rujna 2022.
Kodeks je u Splitu predstavnicima javne uprave, stručnjacima za kulturne politike, organizacijama civilnog društva, korisnicima infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti te zainteresiranoj javnosti predstavila članica radne skupine za izradu Kodeksa Mirela Travar, predsjednica Operacije Grad i Mreže društveno-kulturnih centara.

Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva izrađen je u sklopu projekta Kulturna politika odozdo temeljem mapiranja, istraživanja i analiza različitih praksi sudioničkog upravljanja prostorima kulture i za kulturu koji se već više od deset godina razvijaju u desetak hrvatskih gradova (Zagreb, Karlovac, Pula, Split, Dubrovnik, Rijeka, Čakovec, Koprivnica, Hvar..).

Cilj Kodeksa dobre prakse je donošenje smjernica za uspostavu civilno-javnog partnerstva, preporuka ustrojstva i upravljačkih procesa, te preporuka mjera koja osiguravaju transparentnost i etičnost rada. Cilj Kodeksa nije propisati jedan model za sve primjere već upravo iz postojećih primjera izvesti zaključak o preduvjetima uspješnosti civilno-javnog partnerstva i pretpostavkama za njegov razvoj u interesu svih uključenih.
Sutradan, 1. listopada u Dvorištu Doma mladih, održan je međugeneracijski razgovor, susret različitih generacija aktivista i kulturnih radnika radi prijenosa znanja i informacija te organizacijskog, kolektivnog i individualnog pamćenja o iskustvima rada na nezavisnoj kulturnoj sceni, pokretanju i vođenju različitih prostora u kulturi, praksama koje su od 1990-ih nadalje dovele do institucionalne inovacije u području kulture. Razgovor je moderirala Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv, nakladnika portala Kulturpunkt.hr i dugogodišnjeg online arhiva Abeceda nezavisne kulture.

Kodeks dobre prakse uspostavljanja i funkcioniranja civilno-javnog partnerstva bit će opet predstavljen svim zainteresiranim dionicima u Puli, 20. listopada u 14 sati u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc.

Projekt Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).