Nevjerica i čuđenje nakon izbora u SAD-u. Takozvani stručnjaci su predvidjeli drugačiji rezultat. Sad se vrijeme do početka mandata Donalda Trumpa mora dobro iskoristiti, smatra glavni urednik DW-a Alexander Kudascheff.

Piše: Alexander Kudascheff

Pobjeda, i to neočekivano visoka pobjeda Donalda Trumpa izazvala je šok. Barem u Europi i Njemačkoj. Bez obzira na sva nastojanja oko naglašavanja značaja transatlantskih odnosa, ovdje vladaju zbunjenost, izgubljenost i zaprepaštenje. Moto, i to pravi moto ovih prvih nekoliko sati nakon izbora, svejedno je: nitko Donalda Trumpa stvarno ne poznaje. Naravno da su registrirani njegovi planovi, njegove namjere i njegove ideje izneseni tijekom predizborne kampanje – pa i njegov neotesani stil, njegovi ispadi, njegova nedosljedna retorika, njegov mačizam, njegov rasizam. Ali u izbornoj noći se vidjelo i njegovu spremnost ili njegovo nastojanje da nakon ove vrlo emocionalne političke borbe ponovno pomiri SAD sa samim sobom i da se s partnerima diljem svijeta suoči na fer način. Jednostavno govoreći: očito se još malo mora pričekati da bi se vidjelo s kim se ima posla.

Nitko nije bio pripremljen na Trumpa

Svejedno je u zapadnim glavnim gradovima, i naravno u Berlinu, izbor Trumpa bio “worst case”. Na njega nitko nije bio pripremljen. I nitko ne zna tko će voditi glavnu riječ u vanjskoj, sigurnosnoj, obrambenoj i politici zaštite okoliša. Trump je autsajder u Republikanskoj stranci. Ne oslanja se dakle na već poznate glave i korifeje. Do njega ne postoje nikakvi kanali, nema neformalnih poznanstava. Sve to ne olakšava stvari, jer Trump će se vjerojatno okružiti ljudima koji su neiskusni na političkom parketu, ljudi koji nisu umreženi.

A to će naravno imati posljedice: u gospodarskoj politici, tamo gdje se radi o slobodnoj trgovini u svijetu. U vanjskoj i sigurnosnoj politici. Tu se radi o Iranu, o Izraelu, o mogućoj vojnoj akciji protiv džihadističkog terora, o ciljevima Washingtona na Bliskom istoku. O osjetljivom odnosu prema Rusiji i Kini, o pitanju vidi li se kao partner ili više kao rival tih dviju velikih sila – ili će završiti u dubokom izolacionizmu. Radi se i o odnosu sa saveznicima. Je li NATO za SAD i dalje kolektivni sigurnosni sustav Zapada? Hoće li se Trump „identificirati” s politikom tog Saveza? Ili smatra da Europljani moraju platiti više za svoju sigurnost? To je test opterećenja za Zapad.

Nije to čovjek dosadašnjih elita

Donald Trump je velika nepoznanica. On utjelovljuje, a to je pomalo paradoksalno obzirom da je on milijarder iz New Yorka, trijumf provincije nad gradom. Unutarnjopolitički on nije čovjek dosadašnjih elita. Zato neće ni biti tako lagano „doći” do njega.

Ali ukočenost koju prouzroči šok ima i dobrih strana. Ona vodi do razboritosti. Do Trumpa u siječnju, kada će kao 45. predsjednik useliti u Bijelu kuću, ima još dosta vremena da bi se na njega i „naštimalo”. Izbor Trumpa je cezura, možda i jedna povijesna prekretnica. Ipak to ne mora značiti kraj dosadašnje suradnje Zapada. Ali će stvari postati neugodnije, jer sigurno je samo jedno: da Trump nije ortodoksan.

Preuzeto sa portala: DW