Matica hrvatska organizirala je 6. listopada u sklopu EU projekta “Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca” okrugli stol Ranjive skupine u društvu i medijima – sinergija kulturnih i socijalnih politika za društvo, navodi se u priopćenju Matice Hrvatske.
U prvom je dijelu glavni urednik Vijenca i voditelj projekta Goran Galić predstavio projekt čiji je cilj unaprjeđenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama edukacijom novinara i proizvodnjom medijskih sadržaja, s naglaskom na socijalnu uključenost kroz kulturu. U sklopu projekta izlazi redoviti prilog dvotjednika Vijenac pod nazivom Inkluzija (matica.hr/inkluzija) koji je predstavio njegov urednik Boris Beck. U projektu sudjeluje dvadeset suradnika Vijenca koji će tijekom dvije godine trajanja projekta prisustvovati na dvanaest edukacija i objaviti 264 članka o ranjivim skupinama čime će pridonijeti podizanju vidljivosti ranjivih skupina u medijima.
Urednik priloga za promicanje socijalne uključenosti Boris Beck kazao je da je za sve novinare uključene u projekt ovo novo područje jer su primarno novinari u kulturi, a sada se educiraju o ranjivim skupinama, no pristupili su sadržaju kroz predstavljanje pozitivnih priča i uspjeha ljudi u njihovim područjima pri čemu izbjegavaju stereotipni prikaz.
Na okruglom stolu sudjelovali su ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija Jasna Vaniček-Fila koja je najavila novo programsko razdoblje Europskog socijalnog fonda od 2021. do 2027. te istaknula kako je za vrijeme trajanja aktualnih projekata važan dijalog s korisnicima kako bi se tijekom pripreme idućih poziva ponudila inovativna rješenja koja su u najvećoj mjeri za dobrobit krajnjih korisnika.
Savjetnica iz ureda Pravobraniteljice za djecu Maja Flego napomenula je kako u Uredu pravobraniteljice za djecu prikupljaju informacije o izvještavanju o djeci u medijima. O osjetljivim temama informacije prenose gotovo svi mediji, no malobrojni su primjeri dobrog novinarstva i primjerenog izvještavanja o djeci. Na taj način primjeri pozitivnog novinarstva ostaju na margini jer prevladaju oni senzacionalistički.
Glumac i ravnatelj kazališta slijepih i slabovidnih osoba Novi život Vojin Perić smatra kako je vrijeme da ranjive skupine dobiju prostor u medijima izvan specijaliziranih emisija i rubrika poput Treće dobi, Osoba s invaliditetom i slično.
Pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske, profesor na fakultetu Političkih znanosti i potpredsjednik Društva za komunikaciju i medijsku kulturu Igor Kanižaj iznio je podatke najopsežnijeg istraživanja u Hrvatskoj o stavovima javnosti o povjerenju u medije i novinare prema kojem 72% javnosti smatra da se novinari moraju pridržavati medijske etike, dok 62% traži da novinari budu stručno osposobljeni. Kanižaj je naglasio da novinari moraju znati gdje tražiti podatke kada pišu o osjetljivim temama, čitati zakone, znati pronaći i interpretirati podatke, uključiti stručne sugovornike, a ocijenio je da je upravo takvo specijalizirano novinarstvo u Hrvatskoj na najnižoj razini. Spomenuto istraživanje provedeno je u sklopu projekta JOURLAB istraživačkog tima s Fakulteta političkih znanosti, a riječ je o anketnom istraživanju iz prosinca 2020. godine i to na reprezentativnom uzorku od 1009 ispitanika.
Predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković predstavio je godišnje dodjele nagrada Hrvatske mreže protiv siromaštva o dostojanstvenom izvještavanju o siromaštvu i nagradu udruge Pragma za novinare koji promiču vrijednost obrazovanja. Ovakve nagrade imaju velik značaj jer doprinose dugoročnoj analizi izvještavanja o ovim temama na temelju kojih se može djelovati, posebno kada postoje projekti kao Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca gdje se educiraju sadašnji i budući novinari, zaključio je Marković.
Nositelj projekta je Matica hrvatska, a partneri Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu te Udruga Pragma. Predviđeno trajanje projekta je 24 mjeseca, a ukupni iznos projekta je 1.393.707,02 kn. Bespovratna sredstva osigurana su iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%) i iz Europskog socijalnog fonda (85%).
