Nakon više od devet mjeseci odugovlačenja i (među)stranačkih pregovaranja, Sabor bi danas trebao izabrati vanjske članove u 24 saborska odbora, a već na prvi pogled lista kandidata vrvi imenima donedavnih političara i stranačkih aktivista podjednako iz HDZ-ovih i SDP-ovih redova, dok su ‘ispod crte’ ostale mnogi stručnjaci i ugledne javne osobe.

Piše: Veronika Rešković

Na popisu, jučer usaglašenom na saborskom Odboru za izbor, imenovanje i upravne poslove nalazi se, među ostalim, suautor nedavno povučenog prijedloga Obiteljskog zakona, nekadašnji glasnogovornik NK Hajduk, bivši šef kabineta Gojka Šuška… a bivših je političara  i političarki toliko da bi se od njih mogao složiti alternativni Sabor, ili barem neka vlada u sjeni (ili više njih).

Kako novinarski tekst ipak nije telefonski imenik ni popis bibliografskih jedinica, izabrali smo samo nekoliko saborskih odbora, ali pedantnom i motiviranom čitatelju preporučamo isčitavanje svih imena, i onih koji će vjerojatni danas biti izglasani, ali i onih koji (ovaj put) nisu prošli. Dobit će punu sliku tko tu koga i za koga navija.

O medijima bez medija

Pravi potop kvalitetnih kandidata dogodio se u izboru vanjskih članova saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, za koji su predložene široj javnosti mahom nepoznate osobe i one koje s medijima imaju malo ili nimalo veze.

Tako je podržana kandidatura diplomiranog novinara i pravnika Davora Pavića, pročelnika kabineta župana Splitsko-dalmatinske županije, koji je i u ranijem sazivu bio član Odbora. Od profesionalnog (medijskog) iskustva navodi da je bio autor i urednik službene web stranice Hajduka kao i urednik televizijske emisije o tom splitskom nogometnom klubu „Bili kutak“. U isto je vrijeme bio i predsjednik Nadzornog odbora Hajduka i voditelj odnosa s javnošću u klubu. U životopisu stoji i da je član više udruga, među ostalim Hrvatske udruge za odnose s javnošću i Udruge branitelja veterana Vojne policije.

Prošao je i Srećko Prusina, ravnatelj u HDZ-ovoj Zakladi hrvatskog državnog zavjeta. Magistar je odnosa s javnošću i menadžer upravljanja ljudskim potencijalima. Član je Gospodarskog vijeća CDU-a. U prijavi se pohvalio i da je dobio medalju Njemačkog saveznog parlamenta za promociju hrvatsko-njemačke suradnje. Osmislio je  i pokrenuo više projekata za mlade i žene u politici.

Na listi za članstvo u saborskom Odboru za medije je i diplomirani inženjer elektotehnike i magistar ekonomije Denis Hrestak, član SDP-a, trenutno stalni sudski vještak za informatiku. Poznatiji je javnosti kao član Uprave državno-gradske tvrtke APIS IT koji je lani, zajedno s kolegom, nakon odlaska iz firme zatražio nagradu od 1,27 milijuna kuna. Osim u strukovnim udrugama sudskih vještaka, član je MENSA-e Hrvatska, navodi u prijavi. Član je Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – jug u četvrtom mandatu.

I Predrag Haramija dolazi s jakim političkim zaleđem, iako je trenutno profesor na Katedri za marketing Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Haramija je bivši savjetnik ministrice zaštite okoliša i prostornog uređenja Marine Matulović-Dropulić u vladi Ive Sanadera kada je uređivao web magazin „Okoliš“. Bio je i državni tajnik u Ministarstvu obrane od 1998-2000., a prije toga i šef kabineta ministra obrane Gojka Šuška. Profesor je povijesti umjetnosti i etnologije i doktor filozofije. Predložio ga je Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu.

Podršku je dobio i socijalni radnik Nedeljko Marković, predsjednik udruge Pragma u kojoj, među ostalim, vodi projekt emocionalne i medijske pismenosti, poduzetničkog učenja kod djece i mladih, projekte preranog napuštanja školovanja i programe namijenje obiteljima u rizicima. Slične programe ranije je provodio i u Hrvatskom Caritasu.

Zanimljivo je da je u Odbor za medije predloženo pet kandidata iako ih se bira šest, unatoč tome što dobrih prijava nije nedostajalo. Tako vjerojatno prvi put nije prošao prijedlog Hrvatskog novinarskog društva (HND). Podršku nije dobila njihova kandidatkinja, iskusna i višestruko nagrađivana novinarka Slavica Lukić, ujedno i potpredsjednica HND-a te članica Odbora u prošlom sazivu. Nije prošao ni novinar Novog lista Zdenko Duka, bivši predsjednik HND-a, kao ni Toni Gabrić, osnivač i urednik neprofitnog portala H-Alter. „Zeleno svjetlo“ nisu dobile ni bivša urednica HTV-a, a sada urednica na N1 televiziji Sandra Križanec, kao ni Nada Zgrabljić Rotar, nekadašnja voditeljica na Hrvatskom radiju, a sada pročelnica Odjela za komunikologiju na Hrvatskim studijima. Pomalo iznenađujuće je da nije prošao ni Anto Mikić, ravnatelj Hrvatske katoličke mreže (HKV), kolumnist više portala i novina te bivši glavni urednik Hrvatskog katoličkog radija koji ga je i nominirao. Nije prošla ni izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković, nekdašnja novinarka na Radiju 101.

Slična kadrovska križaljka iscrtana je i u drugim odborima, koji imaju – ovisno o odboru – od 3 do 9 vanjskih članova.

I za ravnopravnost spolova po stranačkom ključu

Tako su za troje vanjskih članova u saborskom Odboru za ravnopravnost spolova predložene dvije stranačke osobe – Verica Rupčić, HDZ-ova potpredsjednica Koprivničko-križevačke županijske skupštine i Sandra Mitrović Nikšić iz splitsko-dalmatinskog SDP-a, te jedan pravnik  – Ivan Šimović, docent na Katedri za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Ekonomistica Verica Rupčić u svojem životopisu, među ostalim navodi, da je 14 godina bila voditeljica županijskog tajništva i glasnogovornica HDZ-a, da je radila kao viša referentica nabave u INA-i, ali i da je prije deset godina stekla zvanje međunarodne trenerice u programima ravnopravnosti spolova i ženskog umrežavanja. Kao novinarka, surađivala je u lokalnim medijima i bila „moderatorica različitih kulturnih, društvenih, turističkih i političkih priredbi i manifestacija“. Osnovala je nekoliko lokalnih udruga žena. Dobitnica je Zlatne plakete „Svetog Josipa“ za društveni angažman i županijske nagrade za promicanje ljudskih prava. Za vanjsku članicu odbora ima preporuku pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić.

Sandra Mitrović Nikšić zaposlena je kao stručna suradnica SDP-a Splitsko-dalmatinske županije, a od 2011. godine je članica savjeta udruge za ženska prava Domine iz Splita. U priloženom životopisu istaknula je i da je osnivačica društva „Naša djeca“ u Omišu, da je prošla edukacije za koordinatoricu volontera i liderstvo, da ima iskustva u mnogim projketima osnaživanja žena i promicanja ravnopravnosti spolova. SDP-ova je vijećnica u Splitsko-dalmatinskoj županijskoj skupštini.

Docent Ivan Šimović bio je član užeg tima koji je sudjelovao u izradi nedavno povučenog prijedloga Obiteljskog zakona. Doktorirao je s temom „Pravo djeteta na stanovanje“, mentor je studentima koji pružaju besplatnu pravnu pomoć na Pravnoj klinici. Braneći prijedlog Obiteljskog zakona koji je, među ostalim, povučen i zbog sporne definicije obitelji, Šimović je rekao da je „možda bilo prostora da se to napravi na jedan bolji način, ali da nije bilo skrivenih namjera, da se ikoga diskriminira, da se ikome oduzmu bilo kakva prava“.

Svoje prijave za Odbor za ravnopravnost spolova poslale su, ali nisu prošle, osobe s daleko jačim ljudskopravaškim backgroundom, ali bez stranačke infrastrukture, poput dugogodišnje splitska aktivistice za ženska prava Mirjane Kučer, ginekologa Dubravka Lepušića javno poznatog po zalaganju za reproduktivna prava žena i Jelene Poštić, izvršnog kordinatora Zagreb Pridea.

Dobar Europskom parlamentu, ali ne i Saboru

I u saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina našlo se prije svega mjesta za stranačke ljude – HDZ-ovog Luku Mađerića, bivšeg predstojnika vladinog Ureda za ljudska prava, ali na prijedlog Udruge Radio Marija te Vesnu Škulić,  bivšu saborsku zastupnicu SDP-a koja je formalno kandidatkinja Hrvatskog saveza slijepih. Prihvaćene su i prijave Zdenka Babića, izvanrednog profesora socijalnog rada na zagrebačkom Pravnom fakultetu kojeg je predložila Hrvatska biskupska konferencija i kandidatura Željka Mraza, pastora Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj.

Podršku nije dobio Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice i nedavni dobitnik nagrade Europskog parlamenta „Europski građanin“, kao ni Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije i Sanja Juras, kooridnatorica Lezbijske grupe Kontra. Nije prihvaćena ni prijava Ivana Novosela, programskog direktora Kuće ljudskih prava. Inače, u saborski Odbor za ljudska prava bira se četiri vanjska člana, od toga dva predstavnika udruga za zaštitu ljudskih prava, jedan predstavnik Katoličke crkve i jedan predstavnik svih drugih vjerskih zajednica.

Bisera ima još. Tako je među predloženima za Odbor za obitelj, mlade i sport Aleksandra Korać Graovac, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakukteta, koja se kao članica Komisije „Justitia et Pax“ Hrvatske biskupske konferencije angažirala oko referenduma o braku 2013. godine. Jedna od prihvaćenih prijava za Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je i ona Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu.

U saborske odbore preložen je i rekordan broj i ‘lijevih’ i ‘desnih’ i ‘centralnih’ političara iz bivših saziva Sabora ili nekadašnjih vlada poput Vladimira Šeksa, Daniela Mondekara, Ive Jelušića, Ivane Posavec Krivec, Ivana Bagarića, Željke Antunović, Ante Kotromanovića, Davorka Vidovića, Marina Jurjevića, Tanje Vrbat Grgić, Valtera Boljunčića, Damira Sesvečana, Đurđice Sumrak…

Prilika za lobiranje

Odbor za izbor i imenovanje još je u siječnju objavio javni poziv za ukupno 116 vanjskih članova, na koji se javilo rekordnih 734 kandidata.

Vanjski članovi saborskih odbora biraju se iz redova javnih osoba, znanstvenika i stručnjaka, a mogli su ih kandidirati udruge, institucije ili pojedinci.

Sudjeluju u radu saborskih odbora, raspravljaju o zakonskim prijedlozima, dobijaju sve relevatne saborske materijalne vezane za rad pojedinog odbora, jedino što nemaju pravo glasa poput zastupnika. Primaju mjesečnu naknadu za rad od 1500 kuna.

Mnogo više od te – za hrvatsku politiku – simbolične naknade bitan je utjecaj vanjskih članova prilikom donošenja pojedinih zakona, kontakti s političarima i mogućnost neposrednog lobiranja za svoje ideje među saborskim zastupnicima koji donose političke odluke. Iako vanjski članovi nemaju pravo glasa, njihov glas se može čuti u odborima, mogu postavljati pitanja, diskutirati, usmjeravati raspravu, a njihovo znanje i iskustvo može biti važno u formiranju javnih politika.

No, kako su trenutno podijeljena mjesta, političari će više-manje pričati sami sebi, a parlamentarni omjer snaga samo će se preliti i na vanjske članove. Svako će imati svoje ‘vanjske’, a svaki ‘vanjski’ svoje zastupnike. Uz rijetke izuzetke.

Ako Sabor danas potvrdi predložene kandidate, vanjski članovi odbora moći će biti na sjednicama već od 6. studenog.

Preuzeto sa portala Forum.tm