Udruga Franak ustvrdila je u četvrtak da banke nisu imale nikakvu štetu od konverzije kredita u švicarskim francima te hrvatskoj Vladi predložila da u tri koraka odgovori na optužbe Europske komisije (EK) koja od naše države traži obrazloženje Zakona o konverziji.

Vlada je pasivna u zaštiti nacionalnih interesa i ne snalazi se po pitanju napada iz EK, kazao je na konferenciji za novinare glavni koordinator Udruge Franak Goran Aleksić.

Vladi su iz Udruge Franak predložili da na optužbe EK odgovori u tri koraka, a koja bi se trebala odvijati usporedo. Udruga tako savjetuje da se EK-u objasni da postoji zadovoljavajuća proporcionalnost u konverziji kredita u švicarskim francima, odnosno da banke nisu imale nikakvu štetu od te konverzije.

Udruga prije svega tvrdi kako učinak konverzije nije milijardu eura već je to smanjenje glavnice uvećano za učinak manjka i pretplate, dakle, učinak je oko 850 milijuna eura. Tvrdi također da će banke na poreznim olakšicama vratiti 20 posto učinka konverzije, odnosno 170 milijuna eura, nakon čega se učinak konverzije smanjuje na 580 milijuna eura.

Banke nadalje, kaže Aleksić, neće ostati bez dodatnih 400 milijuna eura, jer dio dužnika nije, a vjerojatno niti neće pokrenuti sudske sporove protiv banaka zbog nezakonitog postupanja istih tih banaka vezano uz to da dužnicima nisu vratile preplaćene kamate.

Time se učinak konverzije, izračunali su u Udruzi Franak, smanjuje na 180 milijuna eura.

“Za određeni se postotak, nadalje, smanjio i udio loših kredita, čime su banke povećale naplativost svojih kreditnih plasmana. Statistika pokazuje da se udio loših kredita između 30. rujna 2015. i 31. ožujka 2016. smanjio deset posto, odnosno za 630 milijuna eura. To svodi učinak konverzije na konačnih nula eura troškova za banke jer uz naplatu prosječne kamatne stope pet posto za deset godina banke će uprihoditi 173 milijuna eura dobiti od kamata iz tih bivših loših kredita”, kazao je Aleksić, ustvrdivši kako bi sva ta objašnjenja bila dovoljna Europskoj komisiji da prekine postupak i ne tuži Hrvatsku zbog kršenja EU prava.

Tomu Aleksić dodaje i podatak da su banke, nakon lanjskih gubitaka zbog konverzije, u prvome kvartalu ove godine ostvarile bruto dobit od 200 milijuna eura, 150 posto više nego u prvome kvartalu 2015.

Kao drugi korak, Udruga Franak ponovno predlaže da se državne inspekcije i Hrvatska narodna banka pokrenu na suradnju s Državnim odvjetništvom RH, a u povodu prijave te udruge radi naplate prekršajnih kazni bankama koji nisu sa svojim dužnicima ugovorile fiksne kamatne marže. Time bi se, ponovljaju iz Udruge, državni proračun mogao napuniti s 9 do 25 milijardi kuna prekršajnih kazni od banaka i odgovornih osoba u bankama.

Treći korak, odnosno prijedlog Vladi u ostavci je da se po hitnoj proceduri utvrdi metodologija za određivanje dosad neugovorenih fiksnih kamatnih marži, a koje ne smiju biti veće od marži kakve bi bile ugovorene na početku svakoga pojedinog ugovornog odnosa između banaka i dužnika.

Udruga Franak je ujedno najavila i da će Europskoj komisiji vrlo skoro poslati široko obrazloženje o slučaju konverzije kredita u švicarskim francima.

Aleksić također ističe kako se EK nema pravo miješati u hrvatski pravni poredak prije nego što se odrade pravne radnje koje su ovdje u tijeku. Smatra i da banke snažno lobiraju za svoje interese u EK.

Detaljno obrazlažući tijek postupka utvrđivanje kršenja prava EU, iz Udruge Franak kažu kako sve to može potrajati tri godine i više, ali i da, ako se članica postavi na pravi način i obrazloži kako ne postoji kršenje EU prava, do novčane kazne uopće ne dolazi.

Potrebno je stoga zaustaviti plašenje građana nekakvim katastrofičnim scenarijem vraćanja stotina milijuna eura bankama iz proračuna, poručuju iz Udruge Franak.

Eventualna kazna, ako se utvrdi da je Hrvatska nešto pogriješila vezano uz zakon o konverziji, ne bi, kaže Aleksić, bila prevelika. Po podacima koje iznose iz Udruge, svaki dan kršenja EU prava naplatio bi se 720 eura, odnosno 260.000 eura godišnje.

Predstavnik Katedre za pravo zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Dominik Vuletić naglasio je, uz ostalo, kako postoji mogućnost da su banke pokrenule predarbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, ali kako eventualna presuda tog centra ne bi bila obvezujuća za Hrvatsku dok je ne potvrdi Sud EU-a.