Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se planovima Vlade da otkupi MOL-ov udjel u INA-i jer se radi o “ekstremno skupom i riskanstnom potezu” iz kojeg se ne vidi plan i strategija “što dalje”, izvijestili su u srijedu iz te Udruge.

Radi se o ekstremno skupom i riskantnom potezu, koji će gotovo sigurno destabilizirati javne financije, a iza kojeg se ne vidi jasan plan i strategija “što dalje”, ističu iz Udruge Lipa napominjući kako se radi o “radikalnom koraku unazad na putu transformacije hrvatske ekonomije iz centralno-planske, državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju”.

Iz Lipe su zabrinuti lakoćom i brzinom s kojom se Vlada odlučila na taj radikalan korak, angažiranje procijenjenih 2-3 milijarde eura (15-20 milijardi kuna), u situaciji u kojoj su se hrvatske javne financije tek počele lagano stabilizirati nakon godina ekonomske krize i rasta javnog duga.

Radi se o jednokratnom trošku na razini 4 do 5 godišnjih deficita proračuna, u trenutku kad Hrvatsku očekuju i mnogi drugi fiskalni izazovi, poput rješenja tužbi u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, refinanciranje dugova cestogradnje, ogromnih potreba za refinanciranjem dospjelog duga sljedeće godine i tako dalje, ističu iz Udruge.

Sve se to, kako navode, događa u izuzetno nepovoljnom trenutku kad je izvjesno da nas čeka rast kamatnih stopa u svijetu, na što je Vladu upozorila i Hrvatska narodna banka.

“Nema načina da ta transakcija, ukoliko se provede, ne ostavi traga na hrvatske javne financije, i da konačni ceh – po običaju – ne plate hrvatski porezni obveznici”, upozoravaju iz Udruge Lipa.

Napominju kako Vlada nije ni pokušala dokazati po čemu je INA strateška kompanija, niti na koji način se moguće preuzimanje uklapa u buduće energetske strateške planove, odnosno na koji način će se novac uložen u nacionalizaciju INA-e, vratiti hrvatskom društvu i poreznim obveznicima.

Također navode kako Vlada nije javnosti ponudila ono što je elementarno u poslovnim transakcijama ove vrste, a to je – što građani, koji će financirati ovu riskantnu operaciju, mogu očekivati za uzvrat. Što je točno očekivana korist za društvo i koja je šansa da se ona i ostvari.

Iz Lipe ističu i kako je opravdana bojazan poreznih obveznika da će jednom kad INA opet postane “naša”, njome ponovno početi upravljati na način na koji se upravlja drugim “našim” kompanijama – drugim strateškim (i ne strateškim) kompanijama u državnom vlasništvu.

U priopćenju podsjećaju da je država vlasnik udjela u više od 1.400 trgovačkih društava, i istraživanja su pokazala da su ona u prosjeku 30 posto manje efikasna u odnosu na slična društva kojima upravljaju privatni vlasnici.

“Postoji veliki rizik da će INA postati samo još jedan poligon za politička kadroviranja, prikrivanje neefikasnosti i socijalizaciju gubitaka kroz povlašteni položaj na tržištu, te bezidejno upravljanje karakteristično za sve državne kompanije”, poručili su iz Lipe.

Zaključuju kako je nacionalizacija INA-e korak unazad u smislu pretvaranja Hrvatske u modernu tržišnu ekonomiju, vodi u povećanje javnog duga, a bez jasnog plana, riskantna je i povećava ulogu neefikasne države u ekonomiji.