Tko je lezbijka godine? Odgovor potražite 20.12. na Lez Of TheYear dodjeli nagrada u organizaciji udruge Zbeletron

Udruga Zbeletron u petak 20.12. u 20 sati organizira svoju tradicionalnu dodjelu LOTY. Ove godine događaj se odvija u samom centru Zagreba, u kultnom Melinu.
LOTY je skraćeno za Lez of the Year, odnosno dodjelu nagrada za LezBijke godine. Lez of the Year priznanje dodjeljuje se od 2012. godine osobama, kolektivima, inicijativama, etc. koji pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena na području sporta, kulture, aktivizma i općenito poboljšavaju kvalitetu života LGBTIQ+ manjine.

Zbeletronke u opisu događaja pozivaju zainteresirane da izađu i glasaju, jer: „ponuda je daleko perspektivnija od one koja će vam se dva dana kasnije nuditi na predsjedničkim izborima!“
Ove godine publika može birati između 9 nominiranih, a tko se sve bori za titulu naj lezBijke pročitajte ovdje.

1. Nastja Kljajić aka 1. Šareni Artikal (Aртикал) akanadin.artikal je street art umjetnica koja u svojim crtežima progovara o temama neodvojivim od njezinog identitete žene-radnice, žene-kćeri i žene-lezbijke. U lipnju ove godine u Botaničaru je održala prvu samostalnu izložbu pod nazivom „Moj svemir“, na kojoj je svakako najupečatljivija ilustracija bila gigantski crtež stiliziranog cvijeta-vagine. Šareni Artikal u svojim radovima slavi svu ljepotu ženstvenosti, s dlakama, u svim oblicima i veličinama, a djevojkama i ženama poručuje da se vole, paze i redovno posvećuju pažnju svom mentalnom zdravlju.
ej, dečko je projekt kojeg je na Instagramu i Facebooku 2018. godine pokrenula fotografkinja Martina Šalov. Ej, dečko slavi ljepotu androginih, butch i tomboy žena koje se gotovo svakodnevno susreću sa situacijom u kojom su zamijenjene za dečka, odnosno muškarca. Martina njihove portrete objavljuje zajedno s kratkim pričama koje ilustriraju njihovo (ne)snalaženje u heteronormativnom svijetu u kojemu njihove nedovoljno feminizirane pojave izazivaju čitav spektar reakcija – od onih ružnih i tužnih, do onih koje će vam izazvati osmijeh na licu.
3. Zagreb je 30. ožujka ove godine postao domaćinom prvog 3. Balkanskog trans inter marša u organizaciji Trans Mreža Balkan, Trans Aid i Spektra. Osim hrvatskih aktivista/kinja, maršu su se pridružili/e inter i trans osobe iz Slovenije, Srbije, BiH, Rumunjske, Njemačke, Švicarske i Velike Britanije. Zagrebom je marširalo 300-tinjak osoba koje su glasno poslale zahtjev da ih se zaštiti od svih oblika diskriminacije, da se prestanu provoditi operacije nad interspolnom djecom te da Hrvatska, kao i ostale balkanske zemlje, treba uskladiti svoje Zakone s europskim normama i preporukama Europske komisije, kako bi se u konačnici lakše steklo pravo na promjenu spola u dokumentima.
4. Povodom prvog Balkanskog trans inter marša pripadnici_e hrvatske trans i inter zajednice 4. Adri, Diana i Erindalie su podulji intervju za Globus, s čije su nas naslovnice tjedan dana u svim dućanima i kioscima promatrala njihova lica. Progovorilie su o svojem iskustvu outanja, tranzicije, razbijanja predrasuda, ali i suočavanja s diskriminacijom te njenom utjecaju na emocionalno i psihičko zdravlje trans, inter i rodno varijantnih osoba. Vjerujemo da je intervju pročitao velik broj osoba koje nemaju gdje čuti i čitati o trans pitanjima, ali i onie među njima kojima su trans i rodno varijantne osobe prijatelji ili članovi obitelji, a koje su u Hrvatskoj još uvijek uglavnom nevidljive
5. Početkom 2019. godine Zbeletronke je oduševila reinterpretacija životne priče jedne od naših najpoznatijih umjetnica u strip verziji u autorstvu Leonide Kovač i Ane Mušćet. U grafičkom romanu naslovljenom “5. Ja, borac” kroz formu stripa ispričana je životna priča NasteRojc, temeljena na autobiografskim zapisima i pismima kao inspiraciji. Nasta Rojc je važna ličnost u hrvatskoj LGBTIQ+ povijesti, jer se radi o ženi koja je početkom 20. stoljeća bila ne samo uspješna umjetnica, već je i otvoreno živjela s partnericom.Strip je nastao kao suradnja Jasne Jakšić, kustosice MSU i urednice publikacije te povjesničarke umjetnosti Leonide Kovač i umjetnice Ane Mušćet. Grafički roman je, uz istoimenu Aninu izložbu 3. ožujka objavio zagrebački Muzej suvremene umjetnosti.
6. Renata Lučić je u Zagreb došla kako bi upisala Akademiju te se bacila u ono što je oduvijek htjela – režiju. Scenarij za film 6. Peti kat lijevo Renata je počela pisati još prije nego što je upisala Akademiju, a za film kaže da se radi o izmišljenom događaju inspiriranom stvarnim likovima. U filmu se, naime, radi o djevojkama Maji i Niki koje žive zajedno, a u goste nenadano dođu Majini roditelji. Tada kreće onaj „ne želim prihvatiti da mi je kćer lezbijka“ dio, a Maja i Nika stavljaju maske na lice i igraju tu (a)utohomofobnu igru u želji da izbjegnu tu tešku situaciju.Film je premijerno prikazan na jednom od najvećih LGBT film festivala u SAD-u, Wicked Queer Film Festivalu, a do sada je pokupio nagradu u kategoriji najboljeg LGBT filma na Indie Short Festu, nagradu za najbolju žensku ulogu na Međunarodnom festivalu nezavisnog kratkometražnog filma SHOTS 2019., nagradu za najbolji kratkometražni film u LGBT tematike na Festivalu kratkometražnog filma u Veracruzu 2019. godine te specialmention za najbolji scenarij na KASHISH Mumbai International Queer Film Festivalu.
7. Sonja Hranjec je glazbenica i aktivistica, a njezin rad je najupečatljiviji na području DIY Punk kulture na čijoj sceni djeluje preko 13 godina. U tom razdoblju najaktivniji i njen najvažniji projekt je band Abergaz koji prolazi kroz tranziciju od banda do Sonjinih“ radim sve sama“ uradaka te u tom razdoblju ima zavidan opus od 7 albuma, nekoliko live snimki i EP-a. U svojim javnim nastupima jasno daje do znanja da ne trpi bilo kakve oblike mržnje te kao organizatorica na punk sceni ne dozvoljava ikakve ispade u smjeru fašizma, transfobije ili homofobije. Jedan od njenih javnosti poznatijih aktivističkih istupa bio je u Savskoj 77 gdje su se utaborili ˝Šatoraši˝ pri čemu je naglas čitala Zagorkin roman ˝Tajne Krvavog mosta˝ kao odgovor na trenutno socijalno i društveno stanje u državi.
8. Nakon uspješnog organizirane Prvomajske jam fešte u močvarinoj kuhinji, edukativnog i kulturnog događanja na kojemu su predstavile ideju solidarnog kuhanja i muziciranja, Ana i Mariana iz inicijative AURA nastavljaju raditi u smjeru educiranja šire publike svojim idejama te započinju program Aura. Osnovni principi koje slijede su ekološka osviještenost, veganska kuhinja te promicanje prava i briga prema životinjama. U sklopu svojih događanja odradile su nekolicinu zanimljivih i besplatnih radionica u suradnji i s drugim edukatorima. Tako je jedna Aura bila posvećena udruzi Društvo za zaštitu životinja “Zlatni čagalj” u namjeri da ljude educira o tome koliko je važno osvijestiti suživot i s divljim životinjama.
9. Karla Horvat Crnogaj dugogodišnja je aktivistkinja i djelatnica u kulturi, koja se može pohvaliti s 11 godina rada u udruzi Domino Zagreb ali i angažmanima na na raznim drugim aktivističkim projektima, u udrugama i inicijativama; od Zagreb Pride-a, akcije za satiru, prosvjeda za kurikularnu reformu i inicijativu Spasi me. U svibnju ove godine u sklopu Queer Zagreb Festivala organizirala je program „All things clitoris“, kao što samo ime kaže, program u potpunosti posvećen jedinom organu koji je namijenjen isključivo ženskom užitku – klitorisu! Tako je ispred Muzičke akademije postavljena dva i pol metra visoka cvjetna instalacija u obliku klitorisa, na kojoj je doktorica Jasenka Grujić održala i prezentaciju načina na koji klitoris funkcionira. U sklopu festivalskog programa održana je i radionica izrade vezova, radionica 3D printanja klitorisa, radionica izrade glitorisa te je predstavljen fanzin posvećen klitorisu, odnosno super junakinji Super-Kliti! Tih nekoliko dana Zagreb se pretvorio u pravi Klitograd!

Za top tri favoritkinje publika glasuje na samom eventu, principom zaokruživanja. Tri osobe/kolektiva koji osvoje najviše glasova publike kući nose simboličnu nagradu, za koje se ove godine pobrinula Matea Jurčević, aka Kila slova.
S obzirom da je ovo osma godina ove jedinstvene dodjele, broj dobitnica nagrada je popriličan, a Zbeletronke podsjećaju kako glasove publike pokupili/e kronološki: 2012. godine Le Zbor, u pol 9 kod sabe i ZbeLeTron, 2013. godine ŽEN, Karla i Milka na Prideu i LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’, 2014. godine Marina Milković, Udruga Zemlja Za Nas / Community Earth For Us i VoxFeminae, 2015. godine AUTovci, NezzLezz i Libela.org, 2016. Espi Tomičić, Ana Brakus i Sandra Tolić, 2017. Tús Nua, Faktiv i Ana Opalić te 2018. Dugine obitelji, Zrinka Bojanić i FierceWomen.
Uz dodjelu nagrada, publiku očekuje i glazbeni program. Umjetnica i multi-instrumentalistica Tena Rak stiže sa svojim solo projektem ŠećeЯkoji se može opisati kao post-dance i folktronica. Nakon ŠećeЯ kreće DJ set Miss Iconic i Ru.
Više informacija o događanju možete potražiti na Facebook stranici: https://www.facebook.com/events/1275258839327788/