Udruge osoba s invaliditetom zatražile su u petak da se u Hrvatskoj zakonom regulira socijalno stanovanje i osigura dovoljan broj pristupačnih stanova za osobe s invaliditetom koje si ne mogu plaćati stanovanje po tržišnim uvjetima.

U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, savezi udruga uz podršku pravobraniteljice uputili su zahtjev za donošenjem zakona o socijalnom stanovanju, koji dugi niz godina traži Pokret osoba s invaliditetom.

Naime, u Hrvatskoj ne postoji sustavno organizirano socijalno stanovanje, niti opći propis kojim je ono regulirano. U Pokretu tvrde da se zadnjih godina provodilo više socijalnih mjera bez značajnijeg pozitivnog socijalnog učinka.

“Cijene stanova su porasle, a mnogi korisnici zajamčene minimalne naknade godinama čekaju na dodjelu gradskog stana”, upozorila je predstavnica tog pokreta Marica Mirić.

Mora se znati, napomenula je, da je teret troška stanovanja teži za osobe s invaliditetom te da su one često žrtve višestruke diskriminacije kao rezultat stambenog statusa.

Nekretnine u javnom vlasništvu prenamijeniti za socijalno stanovanje

O rješavanju stambenog pitanja provedeno je i istraživanje među osobama s invaliditetom, predstavljeno danas na Tribini grada Zagreba.

Pokazalo se da 97,5 posto ispitanih osoba s invaliditetom smatra kako Hrvatska treba donijeti odgovarajući pravni okvir socijalnog stanovanja, dok se 84,2 posto njih izjasnilo da su im “potrebe djelomično ili nisu zadovoljene s obzirom na visinu prihoda u kućanstvu”.

Preniska primanja kao najčešću prepreku rješavanju stambenog pitanja navelo je 51,1 posto osoba s invaliditetom, a 61 posto ih ističe kako bi im prihvatljiv mjesečni iznos najma bio do tisuću kuna.

Da se u Hrvatskoj treba izgraditi više objekata za socijalno stanovanje smatra 66,7 posto osoba s invaliditetom, a njih 60,5 posto tvrdi da Hrvatska treba nekretnine u javnom vlasništvu prenamijeniti za socijalno stanovanje.

Europske komisija i parlament: Financirati socijalno stanovanje

Europska komisija u Europskoj strategiji za prava osoba s invaliditetom 2020.-2030. poziva države članice da promiču i osiguraju financiranje pristupačnog socijalnog stanovanja koje uzima u obzir pitanje invaliditeta, među ostalim za starije osobe s invaliditetom, te da rade na rješavanju problema s kojima se suočavaju beskućnici s invaliditetom.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen ubrzani rast cijena nekretnina i najma, pa je osiguravanje cjenovno pristupačnog stanovanja i dalje izazov.

Europski parlament poziva države članice na priznavanje odgovarajućeg stanovanja kao temeljnog ljudskog prava i njegovo uvrštavanje u zakonodavstvo.

U povodu Dana osoba s invaliditetom, održana je i međunarodna online panel diskusija, na kojoj je uspoređeno primjereno stanovanje osoba s invaliditetom Hrvatskoj, EU i regiji.

Rečeno je da se program stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj provodi kroz niz postojećih zakona, te kako bi bilo dobro da se donese cjeloviti zakon na nacionalnoj razini.

Nemamo socijalno stanovanje kao temeljno ljudsko pravo

Gojko Bežovan sa zagrebačkog Pravnog fakulteta istaknuo je kako je u Austriji nakon pandemije ključno – stanovanje. Naglasio je kako problemi sa stanovanjem u Hrvatskoj u potpunosti ignoriraju, kako u svakom području imamo strategije, jedino je nemamo na području socijalnog stanovanja koje je temeljno ljudsko pravo.

Istaknuto je i da većina zemalja EU, kao i Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija te Bosna i Hercegovina, imaju Zakon o socijalnom stanovanju ili druge propise kojima je regulirano socijalno stanovanje.

U povodu Međunarodnog dana, Pokret osoba s invaliditetom objavio je i promotivni video kampanje, s ciljem prikaza ključnih potreba i problema osoba s invaliditetom vezanih za socijalno stanovanje u Hrvatskoj (https://www.youtube.com/watch?v=pKDToI0xoJ4&t=2s).  (Hina)