Sljedeći korak u borbi protiv nejednakosti uključuje promatranje tvrtki kao aktivnih proizvođača promjena. To bi moglo zahtijevati promjenu načina razmišljanja, ali je svakako nešto o čemu su i ILGA-Europe i Workplace Pride razgovarali nekoliko godina.
Sada je vrijeme da se taj razgovor nastavi u Bruxellesu te da civilno društvo, multinacionalne korporacije i institucije EU-a zajedno igraju ulogu u stvaranju inkluzivnih radnih mjesta, prenosi Vox Feminae.
Međunarodna konferencija Workplace Pride 2017 koja će se održati u Bruxellesu savršena je platforma za početak stvaranja tih veza. Pod temom ‘Izgradnja mostova’, 11. konferencija Workplace Pridea nudi brojnim skupinama u Bruxellesu jedinstvenu priliku za susret. To će velikim korporacijama i tvrtkama dati priliku da nauče iz iskustava koje su LGBTI aktivisti/kinje prikupili/e na terenu u različitim zemljama.
Razgovori i rasprave na ovu temu pokazat će da, osim zakonodavstva, postoji mnogo kanala koje se može iskoristiti za stvaranje stvarne promjene, što je ključna poruka za europske institucije koje će prisustvovati konferenciji. Osim toga, nevladinim organizacijama dat će se uvid u temeljne vrijednosti multinacionalnih tvrtki, a nakon završetka konferencije otvorit će se mogućnost za nastavak suradnje.
Workplace Pride i ILGA-Europe dugo su unaprijeđivali važnost implementacije – bilo kroz zakone i politike navedene na mapi Rainbow Europe ili politike jednakih mogućnosti uključene u priručnike za zaposlenike/ce. Uvođenje dokumentacije koja će osigurati raznolikost na radnom mjestu nije posljednji, ali je svakako važan prvi korak na tom putu.
Zaposlenici i zaposlenice provode velik dio svojih života na poslu, a kolegice i kolege s posla često im mogu postati druga obitelj. Nažalost, nemaju svi/e zaoslenici/e jednako pozitivna iskustva.
U istraživanju koje je 2012. godine provela Agencija za temeljna ljudska prava, gotovo 30 posto ispitanika/ca kazalo je kako su na poslu skrivali činjenicu da se identificiraju kao LGBT osobe. Njih 19 posto kazalo je kako se osjećalo diskriminirano na poslu. U obzir treba uzeti da je ovdje riječ o EU prosjeku te da je u nekim državama članicama ta brojka znatno veća.
Nije neka novost da su ljudi koji mogu otvoreno živjeti svoje identitete, bez da svojim kolegama skrivaju ili prešućuju dijelove svojih života, puno opušteniji i sretniji na svom radnom mjestu te stoga i produktivniji. Promjena dinamike u društvenim okruženjima kao što je radno mjesto ključna je za promjenu perspektive društva općenito. Mjesto rada možda nije savršeni presjek društva, ali ipak je to mala zajednica.
